Turistička zajednica grada Krka, uz potporu Turističke zajednice općine Baška, u suradnji s agencijom Anakin Adventures i ove je godine nastavila s provođenjem projekta Camino Krk Story. Proljetno izdanje atraktivne manifestacije za cilj ima predstavaljanje i populariziranje »sveotočne« Camino staze i pješačko-hodočasničke ponude izletničkog turizma koji se oko nje već godinama razvija.

Program je i ovog puta podijeljen u dva dvodnevna vikend događanja, a koji uključuju stručno vođenje, organizirani prijevoz, okrijepu te upoznavanje otočnih kulturno-povijesnih znamenitosti, interpretacijskih centara i zbirki.

Sedma dionica

Prvo takvo zbivanje, uz sudjelovanje brojnih ljubitelja pješačenja i uživanja u prirodnim i kulturno-povijesnim znamenitostima, među kojima je ovog puta najviše bilo Slovenaca i Istrana, odrađen je proteklih dana, a idući sličan program slijedi već 25. i 26. svibnja, predstavila nam je direktorica Turističke zajednice grada Krka Ivana Kovačić.

Prvim vikend programom predstavljena je tako ona sedma, ujedno i posljednja dionica Camina Krk, a kojom su obuhvaćeni Baška, Punat, otočić Košljun, Kornić i Krk. Ovo hodočasničko putovanje krenulo je uzbudljivom trasom koja je sudionike povela od Baške do Punta.

Prateći fragmente Bašćanske staze glagoljice, sudionici pješačkog izleta pristigli su do jednog od najpoznatijih otočnih lokaliteta – Jurandvora, koji čuva kompleks opatije sv. Lucije. Hodočašće je potom krenulo u smjeru zapada, odnosno naselja Batomalj, iznad kojeg se nadvilo najveće biskupijsko Marijansko svetište, ali i jedno od najstarijih hrvatskih svetišta uopće.

Daljnji uspon prema jugozapadnoj visoravni bio je obilježen razgledom obnovljenog mrgara Lipica, ali i goletnoga puta prema Obzovi i Velom vrhu s kojeg se jasno vide Košljun i Kornić. Prvi je dan tako završen u Puntu gdje su se sudionici Camina mogli pripremiti za nastavak pješačke avanture.

Posjet Košljunu

Drugi je pak dan bio obogaćen organiziranim posjetom otočiću Košljunu. Uz razgled franjevačkog samostana i ondje smješetnog etnografskog, arheološkog i muzeja sakralne građe te knjižnice, na putu do posljednje postaje hodočašća uslijedile su još dvije otočne znamenitosti: arheološki lokalitet na predjelu Kanajt i ostaci trolisne romaničke crkvice sv. Dunata.

Završetak organiziranog obilaska dijelova Camino staze označen je povratkom na područje grada Krka, a kao posljednja postaja »određena« je župna crkva sv. Jakova apostola u Korniću. Po povratku u grad Krk sudionici su obišli Interpretacijski centra maritimne baštine otoka Krka i obližnji Frankopanski kaštel, ispričala nam je direktorica TZG-a Krka, napomenuvši da će svi oni koji su propustili netom održano prvo ovogodišnje izdanje Camino Krk Story programa priliku za »nadoknadu izgubljenoga« imati već potkraj ovog mjeseca.

Druga takva svibanjska tura ljubitelje aktivnog provođenja slobodnog vremena u prirodi tada će povesti 23 kilometra dugom rutom Krk – Brzac – Milohnići.

Camino Krk kružna ruta prva je hrvatska sastavnica europske mreže hodočasničkih puteva. Proteže se označenim pješačkim stazama otoka Krka i to u ukupnoj duljini od više od stotinu kilometara.

Početna joj je točka u gradu Krku, ispred starodrevne katedrale, a završna u mjestu Kornić, pred crkvom posvećenom upravo svetom Jakovu. Osim u skupnom, organiziranom hodanju rutom koja od grada Krka hodočasnike vodi put Porta, odnosno Malinske, Omišlja, Dobrinja, Vrbnika, Baške, Punta pa do Kornića, u službenoj Camino Krk ruti može se uživati i u individualnim hodovima vlastitim tempom te u vlastitom aranžamanu, kad god nekome odgovara.

Zamišljeno je da svi budući hodočanici, bez obzira kreću li na taj put potaknuti vjerom ili pak željom za uživanjem u kulturnoj ili samo »outdoor« ponudi grada i otoka Krka, rutu prolaze tempom koji im najviše odgovara, uživajući pri tom u popratnim sadržajima, prema vlastitim preferencijama, zaključila je čelnica TZG-a Krka.

Putevi svetog Jakova

»Camino de Santiago« odnosno Put svetog Jakova, poznato je mnogima, hodočasnička je ruta od više od osam stotina kilometara koju godišnje propješači preko 320 tisuća ljudi. Vijeće Europe još joj je 1987. godine dodjelilo titulu »Glavne ulice Europe«, a UNESCO je 1993. godine španjolski i francuski dio puta za Santiago proglasio svjetskom kulturnom baštinom.

Mreža puteva svetog Jakova tako se danas prostire cijelom Europom, od sjevera Norveške i ostalih baltičkih zemalja pa do europskog juga, odnosno jugozapada, duž čijih se pješačkih staza rasprostiru putokazi koji hodočasnike vode u Santiago de Compostelu.

U Hrvatskoj se Camino programi provode uz pomoć samoborske bratovštine svetog Jakova, jedne od brojnih takvih organizacija koje u svijetu djeluju na organiziranom pomaganju hodočasnicima koji kreću na put do Santiaga de Compostele.

Bratovština je ujedno i licencirani izdavač hrvatske hodočasničke putovnice – Credentila, službeno prihvaćene hodočasničke isprave s kojom se u Santiagu de Composteli naposljetku dobiva diploma o obavljenom hodočašću – Compostela.