Kad pričam s kolegama u osigurateljnom sektoru, kažu da im je prošla godina možda bila i najteža u karijeri, govore da je bilo čak i teže nego za vrijeme korone, čak i teže nego za dva potresa koja smo imali 2020. u Hrvatskoj. Razlozi su višestruki.

S jedne strane, i dalje imamo inflaciju, što se očituje u rastu cijena rezervnih dijelova, a s druge strane, lani smo vidjeli i što su klimatske promjene, da to nije jedna teoretska kategorija koja se dešava negdje drugdje te da je Pariška konvencija bitna za sve nas, kao i što se dešava kada se priroda pobuni protiv nas, rekao je mr. sc. Slaven Dobrić, predsjednik Upravnog odbora Hrvatskog ureda za osiguranje na konferenciji Dani osiguranja koja se održava u Opatiji.

Konferencija okuplja više stotina stručnjaka iz svijeta osiguranja s nacionalne, regionalne i europske razine. Ovo jedanaesto izdanje najvećeg regionalnog skupa posvećenog industriji osiguranja donosi niz rasprava, panel-diskusija i predavanja, a utjecaj klimatskih promjena i izazovi u upravljanju štetama ključne su teme ovogodišnjeg skupa.

Veća premija

– Lani smo što se tiče prirodnih nepogoda imali skoro sve, od oluja, tuča, poplava, jedino nije bilo potresa, ali bilo je, kao što sam rekao, jednako teško ili i teže nego kada je bio potres. Pokazali smo se kao partner, to znači da smo našim potrošačima pomogli u pravom trenutku.

Tako se broj usluga osiguravatelja lani i povećao: prošle godine prodali smo 5,5 posto više polica nego godinu dana prije. Ako gledamo stanovništvo Hrvatske, koje se nažalost smanjuje, onda vidimo da je taj broj polica po glavi stanovnika porastao i više od 5,5 posto.

Prodali smo za 7,2 posto veću premiju i onda ako pratimo inflatorna kretanja i ako razumijemo rast broja polica od 5,5 posto, vidimo da tu postoji određeni prostor za napredak, odnosno usklađenje s inflatornim kretanjima.

I ono što je najvažnije za naše potrošače, lani smo isplatili 13,6 posto više šteta. To je novac koji smo vratili potrošačima, koji smo vratili u gospodarstvo Hrvatske. Ako bismo to prikazali u apsolutnom iznosu, onda dolazimo do iznosa od milijardu i 163 milijuna eura koje smo prošle godine isplatili kroz štete.

Ovo je prva godina da smo isplatili više od milijardu eura. Osobno mislim, s obzirom na kretanja cijena rezervnih dijelova i s obzirom na klimatske promjene, da je to samo prva od mnogih godina gdje ćemo isplaćivati takve iznose, kazao je Dobrić.

Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav, Ministarstvo financija, kaže da hrvatska industrija osiguranja stoji dobro i u ovim izazovnim vremenima.

Izmjene zakona

– Svjesni smo da stabilan i funkcionalan sektor osiguranja predstavlja izuzetno važnu komponentu svih razvijenih država. Razvijenost industrije osiguranja značajno utječe na rast i razvoj gospodarstva zbog čega joj se posebna pozornost pridaje u kriznim vremenima.

Ono što nas je zadesilo u posljednjih nekoliko godina su ustvari krizna vremena kakva nikad prije nismo imali prilike vidjeti, rekla je Zorić. Kaže da nakon koronavirusa, energetske krize, rata na tlu Europe, klimatskih promjena i s njima povezanih elementarnih nepogoda i drugog, vidimo da sve te okolnosti imaju značajan utjecaj na građane, poduzeća, gospodarstvo u cjelini.

– To nam uvijek pokazuje da nam je snažna industrija osiguranja važnija nego ikada prije. Iz svih pokazatelja u RH vidljivo je da je naš sektor osiguranja relativno stabilna industrija, čak i u izrazito nestabilnim uvjetima, rekla je Zorić.

Govorila je o promjeni regulative i unapređenju zakonodavnog okvira. Najavila je da se kreće u izmjene Zakona o osiguranju, u prvom redu jer se sektor mora uskladiti s direktivom u pogledu digitalne operativne otpornosti za financijski sektor.

Skup je pozdravio i izv. prof. dr. sc. Velibor Mačkić, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske, dok je predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman naglasio važnost očuvanja stabilnosti financijskog sustava, posebno tržišta osiguranja koje čini gotovo 20 posto ukupne imovine hrvatskog sektora nebankarskih financijskih usluga.