Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u ponedjeljak je na konferenciji za medije objavio kako nema ništa od dogovora SDP-a i Domovinskog pokreta. Samim time potvrdio je i da nema ništa od dogovora o sastavljanju anti-HDZ većine, ali samim time i da je njegovo vrijeme na čelu stranke pri kraju.

U vrhu SDP-a ostavili su mu da još odradi europske izbore i u Predsjedništvu vlada mir do trenutka dok Grbin kao predsjednik stranke ne odradi još taj posao, no nakon toga sigurno je da više neće imati mir u Predsjedništvu ni povjerenje za dalje vođenje stranke.

SDP po statutu unutarstranačke izbore mora imati šest mjeseci od parlamentarnih, dakle najkasnije u listopadu, i zbog toga što dolazi ljeto možda sve prođe bez Grbinove ostavke. No, nakon izbora u stranci sigurno on više neće biti taj koji vodi glavnu riječ na Ibleru.

U niskom startu

U niskom je startu barem nekoliko kandidata – prvo, Tonino Picula, koji ne krije te ambicije i jedini je javni oponent Grbinu, ali prije svega mora odraditi posao na europskim izborima i ući ponovno u Europski parlament, i to preferencijalnim glasovima. Grbin ga je degradirao nudeći mu neulazno mjesto na listi, pa je Picula sam tražio da bude zadnji, dvanaesti. Ako prođe, to će mu biti startna osnova za preuzimanje stranke, a u tome bi mogao imati podršku ono malo preostalih kadrova koji su nekad davno stajali iza Bernardićeve struje, a koji još nisu potjerani iz stranke. No, u tom slučaju Picula neće moći sjediti u Bruxellesu – morat će imati bazu u Zagrebu, a u EP eventualno putovati, jer to je cijena koja ga je koštala u zadnjem pokušaju kandidature za vodstvo SDP-a.

Kandidatkinja je zacijelo i politička tajnica Mirela Ahmetović koja bi mogla dobiti podršku »ženske kvote«, ali i koja je dosta popularna u članstvu stranke kao vrlo bučna i agresivna kritičarka HDZ-a. Iako na trenutke izgleda kao da se već potrošila u tim javnim istupima, i dalje sigurno time dobiva podršku dijela članstva, pa nije za odbaciti njen drugi pokušaj da se kandidira za predsjednicu stranke.

Svakako, ozbiljan protukandidat bit će još Mišel Jakšić, gradonačelnik Koprivnice koji je u ovom mandatu vodio i Odbor za pravosuđe u Saboru, te se tako znatno istaknuo jer su upravo teme pravosuđa, DORH-a i ostale bile itekako aktualne tijekom zadnjih godinu-dvije, pa je svakako nacionalno prepoznatljiv. No, bitnije za njega jest da ima podršku potpredsjednika stranke Siniše Hajdaša Dončića koji situaciju na sjeverozapadu Hrvatske doista odlično drži pod kontrolom – on sam dobio je najviše preferencijalih glasova na ovim izborima, preko dvadeset tisuća, više i od predsjednika stranke Grbina. Kandidatura Mišela Jakšića bit će Hajdašev projekt – osim ako se sam ne kandidira, a u tom slučaju opet će Jakšić podržati njega. Iskustvo, međutim, pokazuje da Hajdaš Dončić više voli biti siva eminencija nego prva osoba, pa je vjerojatnija prva opcija. Ne treba zaboraviti da je upravo Zagorje i Koprivnica kraj koji predstavlja drugu najjaču bazu stranke nakon Rijeke, stoga su šanse ove ekipe sa sjeverozapada itekako velike.

Ozbiljniji kritičari

No, i Dalmacija ima svoje adute, a to je u ovom trenutku u prvom redu gradonačelnik Ploča Mišo Krstičević. On je trenutno jedan od ozbiljnijih kritičara Peđe Grbina, a prednost mu je što također ima veliku podršku u bazi, odnosno svoj mandat gradonačelnika, koji obnaša već niz godina iako paralelno kao specijalist i kirurg radi u Splitu. Uz to, dalmatinska struja u stranci jedinstveno bi stala iza njega, a mnogi smatraju da SDP-u svakako treba neko novo lice, pa je i to na njegovoj strani. Također, Krstičević je blizak ekipi mladih SDP-ovih gradonačelnika i lokalnih čelnika koji se s njim svako ljeto druže na Maratonu lađa, iz čega je proizašla i politička podrška za njega, a to su u stranci »neki novi klinci« koji nasušno trebaju potrošenom SDP-u.

Opcija naravno, kao i uvijek kad su u SDP-u izbori, ima dosta – neki i dalje barataju imenom Zvonimira Mršića, a pojavila se i teza da Orsat Miljenić ima takvih ambicija. Kombinacija je bezbroj, a bit će zanimljivo pro futuro pratiti i tko će koga podržati u drugom krugu izbora. U stranci ima i onih koji misle da će se i Peđa Grbin, glede svega i unatoč svemu, opet kandidirati za predsjednika, osim ako ne doživi potop na europskim izborima, jer on sam i njegov najuži krug suradnika smatraju valjda kako je činjenica da je na ovim izborima bio »angažiran« predsjednik Zoran Milanović, zapravo veliki Grbinov plus. Na kraju na izborima nije dobio 13 mandata, kako su mu neke ankete davale, nego 42, odnosno 37 bez partnera izvorno za SDP, pa samim time nije gubitnik ovih izbora, smatra.

No, takvih je doista sve manje. U stranci traje zatišje do 9. lipnja, a tada će se vidjeti tko sve ima ambiciju biti nasljednik Grbina. Dio SDP-ovaca smatra kako je formiranje vlade u sastavu HDZ-DP zapravo za njih dobra vijest, jer Hrvatska skreće udesno, pa će lijeva opozicija imati prostor za reafirmaciju, no u svakom slučaju jedno je sigurno – SDP je opet pred velikim promjenama.