CRIKVENICA – Ove godine obilježava se 25. godišnjica osnutka osam županijskih lučkih uprava Primorsko-goranske županije, a jedna od njih jest i Županijska lučka uprava Crikvenica na čijem se čelu ravnatelj Mario Kružić nalazi već 10 godina. Značajnu obljetnicu županijske lučke uprave proslavile su humanitarnim koncertom »Va dihe mora« u Centru »Gervais« u Opatiji. Sav prihod od ulaznica bio je namijenjen Centru za rehabilitaciju »Fortica« u Kraljevici. U povodu 25. godišnjice osnutka županijskih lučkih uprava porazgovarali smo s ravnateljem ŽLU-a Crikvenica Marijem Kružićem, koji nam je otkrio koji su projekti realizirani u prošloj godini, trenutne aktivnosti i još mnogo toga što donosimo u nastavku teksta.

Luka Podvorska

Županijska lučka uprava Crikvenica pod vašim je vodstvom jedno desetljeće, u kojemu su se događale promjene u društveno-političkom i gospodardskom životu pa vjerujemo da je i kod vas bilo dinamično. Izdvojite nam najznačajnije izazove i postignuća.

– Budući da sam u mlađoj životnoj dobi preuzeo vođenje Županijske lučke uprave Crikvenica, zasigurno je bilo skeptika pa je jedan od prvih izazova bio steći i zadržati povjerenje kolega, suradnika, građana i korisnika naših usluga. Valjalo je savladati i redovito pratiti promjene vezane uz zakone i administraciju te se brzo uloviti ukoštac s dugogodišnjim poteškoćama na terenu. Naše je lučko područje relativno veliko, a ono na što sam, između ostalog, ponosan, je rješavanje pitanja vezova u našim većim i manjim lukama. Od ostalih postignuća izdvojio bih dogradnju luke otvorene za javni promet Selce, dogradnju luke otvorene za javni promet Podvorska, odnosno izgradnju lukobrana i produljenje gata, dogradnju luke otvorene za javni promet Perčin te, na koncu, svakako najvažniji projekt »Dogradnje i rekonstrukcije luke otvorene za javni promet županijskog značaja Crikvenica«, odnosno projekt izgradnje novog zapadnog lukobrana i produljenja Male palade.

Koji su projekti realizirani u prošloj godini?

– Prošle je godine realizirana dogradnja luke otvorene za javni promet Slana u Selcu, postava tunere u luci Selce, zatim pripremni radovi za realizaciju projekta dogradnje luke Omorika (geotehnički, geofizički i arheološki istražni radovi). Najznačajniji je lanjski projekt dogradnja luke Podvorska – rušenje postojećeg srednjeg gata i gradnja zamjenskog gata te gradnja jednog novog gata, priključnih ormarića za struju i vodu, hidrantskog voda i rasvjete gatova.

Črni mul i Omorika

Što se trenutno radi na području vaše lučke uprave i koji su ciljevi do kraja godine?

– I 2024. godina je za našu lučku upravu dinamična, radi se i radit će se na više lokacija. U tijeku je sanacija kamenih hodnih površina u lukama Bršćanovica, Pazdehova i Selce. Nakon ljeta kreće projekt izgradnje privezišta u luci Jadranovo, za što smo dobili 500.000 eura od Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske. Tim će projektom biti izgrađeno oko 130 metara obalnoga zida, čime će se dobiti 40-ak novih vezova. Vrijednost navedenih radova procijenjena je na 800.000 eura plus PDV. Tijekom godine je u planu raspisivanje koncesije s pravom građenja i početak realizacije projekta dogradnje luke Črni mul. Izgradit će se novi lukobran dužine 160 metara, jedan gat dužine 35 metara, tri gata duga 60 metara, te izgradnja ugostiteljsko-turističkog objekta. Procjena vrijednosti radova je devet milijuna eura plus PDV. Realizacijom toga projekta dobit ćemo oko 150 novih vezova. Po izlasku natječaja za sufinanciranje iz EU fondova, prijavit ćemo projekt rekonstrukcije i dogradnje luke Omorika. Procjena vrijednosti radova u sklopu toga projekta je sedam milijuna eura plus PDV, a on obuhvaća izgradnju primarnog lukobrana u dužini od 135 metara, sekundarnog lukobrana u dužini od 40 metara, jednog gata dužine 60 metara te novog obalnog zida u dužini od 100 metara.

U studenome 2022. izabrani ste za predsjednika Zajednice županijskih lučkih uprava. Što ta udruga znači županijskim lučkim upravama i koje su njezine najznačajnije aktivnosti u narednom periodu?

– Prije svega, zahvalan sam svojim kolegama na ukazanom povjerenju. Prednosti udruge su, uz ostalo, brža komunikacija, povezivanje s kolegama i razmjena iskustava, što nam svima mnogo znači jer imamo mogućnost pomoći jedni drugima u rješavanju nedoumica i poteškoća u svakodnevnom radu. Vjerujem da je naše poslovanje općenito efikasnije, jer se u izravnom kontaktu lakše usuglašavaju prijedlozi vezani uz zakone i propise koji se odnose na naše područje djelovanja. Također, tu su i mogućnosti povezivanja, izrade i realizacije raznih projekata od važnosti za sve nas.

Podrška institucija

Mnogim institucijama u našoj zemlji građani nerijetko s pravom prigovaraju da su zatvorene, nedostupne i/ili komplicirane. Kakva je Županijska lučka uprava po tom pitanju i koliko je zapravo značajan utjecaj institucija na život u lokalnoj zajednici?

– Slažem se, brojni su primjeri »nedodirljivih« institucija, iskustava s neljubaznim djelatnicima i nepotrebnog »šetanja« od jednih do drugih. Svi mi koji smo, više ili manje, dio javnog sektora ne smijemo zaboraviti zašto smo ovdje, koje su naše odgovornosti i obaveze, zakonske, ali i moralne i ljudske. Naravno, svakome se ponekad može dogoditi propust, loš dan ili neke nezgodne okolnosti, no u tom je slučaju važno priznati pogrešku i preuzeti odgovornost, čemu, nažalost, mnogi nisu skloni. Otkad sam u ŽLU-u Crikvenica trudim se i nastojim da budemo otvoreni, dostupni i pristupačni našim korisnicima, kolegama i svima koji nam se obrate. Vrlo je važno da se unutar lokalne zajednice ne ponašate kao »država sama za sebe«, nego da se nastojite približiti ljudima, da konstantno radite na unapređivanju komunikacije i suradnje s institucijama, tvrtkama, udrugama, klubovima i pojedincima. Institucije mogu znatno utjecati na život u lokalnoj zajednici, i to ne samo deklarativno, na papiru, nego na način da budu stvarna podrška, da, ovisno o mogućnostima, povezuju ljude i rješavaju probleme na terenu i, ono što je jako bitno, da ne rade razlike. Veseli me što svojim djelovanjem imam priliku utjecati na kvalitetu života ljudi u svome kraju. Ne bojim se kritika, ne smatram da je moje mišljenje jedino relevantno, poštujem struku i volim učiti od ljudi s raznim znanjima i iskustvima. Vjerujem da je, unatoč brojnim prednostima suvremenih oblika komunikacije, direktan kontakt s ljudima neprocjenjiv i nezamjenjiv.