U okviru Svečane skupštine u Gradskoj vijećnici u Kastvu, godišnju pčelarsku nagradu za 2023. godinu Primorsko-goranski pčelarski savez (UPU PGŽ) dodijelio je Draženu Lušiću. Za profesora Lušića, koji radi na Medicinskom i Fakultetu zdravstvenih studija Sveučilišta u Rijeci, može se reći da je jedan od vodećih svjetskih stručnjaka kada je riječ o medu.

To potvrđuje i činjenica da je Međunarodna komisija za med (International Honey Commission, IHC) prošli mjesec za svojeg predsjednika izabrala upravo njega. Stručnjak u području kvalitete i sigurnosti meda i drugih pčelinjih proizvoda, profesor Lušić dobio jednoglasnu potporu članova Komisije na godišnjoj sjednici održanoj u gradu Cluj-Napoca u Rumunjskoj.

IHC predstavlja svjetsku znanstvenu mrežu u području istraživanja meda i drugih pčelinjih proizvoda. Komisija je osnovana 1990. godine sa ciljem definiranja međunarodnog (svjetskog) standarda kvalitete meda.

Osim rada na sveučilištu, profesor Lušić je i predsjedni aktivne sastavnice – Hrvatske udruge senzorskih analitičara meda (HUSAM) kao i predsjednik Uredničkog odbora Hrvatske pčele, službenog glasila Hrvatskog pčelarskog saveza.

Udruženje pčelarskih udruga Primorsko-goranske županije, Primorsko-goranski pčelarski savez (UPU PGŽ), koji je tradicionalno dodjeljuje godišnje nagrade, osnovan je u cilju promicanja, razvitka i unapređenja pčelarstva.

Uz ostalo brine se i za očuvanja održivog ruralnog razvoja i prirodnog okoliša, te omogućavanja normalnog prirodnog procesa u oplodnji bilja, proizvodnji zdrave prirodne hrane i očuvanja čovjeka. Preko svojih članica radi na razvoju i unapređenju svih oblika pčelarstva, zaštiti i uzgoju pčela pčelarstva, razvoju i unapređenje ekološkog pčelarstva, te proizvodnji, preradi i prometu pčelinjih proizvoda.

Stanje u proizvodnji meda

Usprkos bogatoj aktivnosti Udruge, stanje u proizvodnji meda nije baš najbolje, kada je riječ o Primorsko-goranske županiji. O tome govore i podaci da je iz godine u godinu sve manje proizvođača meda, ali i količine proizvedenog meda.

Tako je 2018. godine na području županije bilo čak 750 registriranih pčela, prošle godine 534, a ove godine broj se smanjio na 513. Pada broj i pčelinjih zajednica, jer ih je prošle godine bilo 18.713, a ove 17.736.

Zbog toga pada i proizvodnja meda, ali i vrijednost pčelarskog sektora u Primorsko goranskoj županiji. Procjenjuje se da će ove godine biti za 20-ak tona meda manje nego prošle godine.

Nedjeljko Mrakovčić, predsjednik UPU PGŽ koji je te podatke iznio na održanoj skupštini na predavanju “Pčelarstvo u PGŽ. Gdje smo danas?”, objašnjava taj negativni trend u prvom redu zbog nepovoljnih klimatskih promjena, ali i zbog sve većeg priliva na tržištu patvorenog meda.

Objašnjeno je kako se teško boriti sa uvoznim patvorenim medom koji se nudi preko trgovačkih lanaca, čija nabavna cijena zna biti za kilogram oko 2 eura. Taj med za koji se najčešće ne zna od dakle potiče, velika je konkurencija domaćem medu.

Upravo je profesor Lušić uspio u tome da se formulacija zemlje podrijetla meda, iz one “proizvedeno u EU” i “proizvedeno izvan EU”, sada označava s taksativno navedenom zemljom podrijetla. Tako je ispalo da jedan med koji se može pronaći u jednom trgovačkom lancu, nakon što je uvedeno novo pravilo, ispao da se sastoji od meda koji je mješavina meda iz 14 zemalja s četiri kontinenta.

Posebno priznanje Gradu Kastvu

Pčelari Primorsko goranske županije, osim što su dodijelili godišnju nagradu profesoru Lušiću, u znak zahvalnosti dodijelili su i posebno priznanje Gradu Kastvu za višegodišnju potporu pčelarstvu PGŽ, koji je primio gradonačelnik Matej Mostarac.

Zahvaljujući na priznanju gradonačelnik Mostarac istaknuo je da je Grad Kastav, u svojim programima razvoja ima nekoliko, čak i međunarodnih EU projekta koje će realizirati u sklopu povećanja zelene infrastrukture, točnije ozelenjavanja više javnih površina na više lokacija u Kastvu s ciljem povećanja otpornosti Kastva prema klimatskim promjenama.

Tako i u projektu ZeleNatura, koji se realizira s partnerima gradovima iz Slovenije, projektne aktivnosti uključuju proširenje postojećeg registra, vegetacije i zelenih površina, kao i edukativne radionice na temu okoliša, namijenjene vrtićima, školama i građanima, te izvedbu pilot projekta, kao primjer primjene zelene strategije.

– Uveli smo i običaj da naši prvašići, koji prvi dan kada dođu u školu, od grada dobiju i staklenku meda, kako bi im i na konkretan način približili važnost očuvanja prirode i brigu za pčele, rekao je Mostarac.

Znanstvene analize pokazuju da su pčele ključne za stabilnost naših prehrambenih sustava, jer podržavaju više od 35 posto globalnog poljoprivrednog zemljišta. Njihov bi nestanak rezultirao prehrambenom krizom za čovječanstvo, jer je voću i povrću za razmnožavanje potrebna pomoć oprašivača.

Nestanak pčela ugrozio bi i druge životinje koje ovise o biljkama kojima su pčele potrebne kao oprašivači. Smatra se da bi nestanak pčela pokrenuo domino efekt razornih posljedica po čovječanstvo.

Da bi se taj problem nedostatka pčela malo ublažio, u nekim gradovima postoje urbani pčelinjnaci, dok su u neke lokalne samuprave na području PGŽ u svojim odlukama zabranile takve projekte.