Po botaničkim podatcima postoji više od 1.000 rodova s 25.000 do 30.000 vrsta orhideja na svijetu. Ne odgovaraju joj ekstremni vremenski uvjeti tako da je nema na polarnim i vrućim pustinjskim predjelima, obitava na svim kontinentima osim Antarktike.

Stoljećima orhideje predstavljaju egzotiku i mističnost i izuzetno su cijenjene zbog ljepote i krhkosti, koriste se i u prehrani, a Vanilla je najpoznatija jestiva orhideja.

Bumbarova kokica (Ophrys fuciflora), Foto: Vanja Puškarić

Bogato stanište

Kod nas također ima bogato stanište, oko 170 samostalnih vrsta obitava u Hrvatskoj. Pribroje li im se hibridne orhideje, broj je puno veći, što nas svrstava među pet europskih sredozemnih zemalja s najvećom zastupljenošću.

U Istri su botaničari zabilježili čak 77 vrsta, što je gotovo polovica ukupnog hrvatskog broja. Sve domaće vrste orhideja ili kaćuna, kako ih znaju zvati kod nas, strogo su zaštićene i ne smiju se brati, ali fotografiranje nije zabranjeno.

Zaljubljenik u prirodu Vanja Puškarić koristi svaku priliku da okom kamere ovjekovječi tu ljepotu i beskrajnu evolucijsku igru prirode gdje se u cvijetu mogu prepoznati ostali oblici života.

Goli čovjek (Orchis Italica), Foto: Vanja Puškarić

– Teško je zamisliti koliko je vremena orhideji bilo potrebno da pretvori sebe u nešto neodoljivo drugoj vrsti. Ovakvim pristupom ne mora proizvoditi previše energetski zahtjevnog nektra da privuče ostale kukce, već vizualno privlači oprašivače. Ovaj cvijet nam govori da je priroda magična, mistična i jako duhovita, rekao je Puškarić koji je većinu orhideja uslikao na području Brtonigle u sjeverozapadnoj Istri.

Cvjetovi orhideja su zigomorfni što znači da se jednom ravninom simetrije mogu podijeliti u dva jednaka dijela. U cvijetu je najistaknutiji i posebno oblikovan njegov središnji dio koji se naziva medna usna. Njezin izgled je specifičan za svaku vrstu orhideja, a služi za primamljivanje i kao sletište oprašivačima. Medna usna straga je često produžena u ostrugu u kojoj se nalazi nektar.

Trozubi kaćun (Orchis tridentata), Foto: Vanja Puškarić

Samooprašivanje

S obzirom na način oprašivanja, kod orhideja je uobičajena zoofilija ili oprašivanje životinjama. Kod nekih vrsta zbog izostanka oprašivača dolazi do samooprašivanja i samooplodnje (rod Epipactis).

Kokice su jedinstvene zbog ljepote cvijeta i posebnog mehanizma privlačenja oprašivača. Njihove medne usne svojim oblikom, šarama, dlakavošću, pa čak i lažnim očima imitiraju izgled kukca. Pored toga izlučuju tvari sličnog kemijskog sastava mirisima ženke kukaca (feromone) te na taj način privlače mužjake radi oprašivanja. Kukac sleti na cvijet i izvodi pokrete kao kod kopulacije te se na njega zalijepi pelud koji prenosi na drugi cvijet. Svaka vrsta ima svog oprašivača čiju ženku oponaša.

Na primjeru samo jedne biljke možemo vidjeti koliko je priroda fascinantna u svojoj kreativnosti i koliko su sva živa bića povezana i ovisna jedna o drugim u procesu opstanka vrsta.

Kacigasti kaćun (Orchis militaris), Foto: Vanja Puškarić