Hrvatska udruga banaka (HUB) objavila je novi broj svojih analiza koje se ovaj put bave inflacijom i kamatnim stopama, pri čemu se istražuju dva scenarija za eurozonu: nastavak ljuljanja po rubu recesije i konačno odmicanje od tog ruba, te s time povezani potezi Europske središnje banke. Ukratko, navode u HUB-u, sada vrlo vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa, no s obzirom na to da je prijenos politike ECB-a na kamatne stope u Hrvatskoj i do sada bio spor, zaključuju da nema razloga za očekivati da bi se to sada moglo promijeniti. Drugim riječima, ako ključne kamate ECB-a i padnu, a većina analitičara i tržišta upravo to očekuje da će se desiti u lipnju, kamate u domaćim bankama neće pasti tako skoro jer je prijenos spor, inertan. Podsjetimo, kad su kamate ECB-a krenule uzlazno, u ljeto 2022., i taj se prijenos kod nas osjetio s nekim pomakom (depoziti ih još gotovo nisu ni osjetili, op.a.), a k tome je sreća u nesreći bila da su kamate na kredite većinom fiksirane pa dijelu građana uopće nisu porasle. Oni, međutim, koji sada podižu nove kredite, plaćaju više stope jer su tržišne okolnosti trenutno takve. Te bi se okolnosti dakle opet trebale početi mijenjati kad ECB opet zaokrene politiku – sad u pravcu smanjivanja ključnih stopa. O njima bi onda trebale ovisiti i tržišne. No, hrvatski bankari sada kažu da će prijenos i dalje biti spor, a tome će, dodaju, kumovati i velika potražnja za kreditima. Hrvatski su građani očito za kredit spremni platiti više. Ali, evo što točno kažu u HUB-u, u publikaciji koju su nazvali i »Nova stvarnost 2024.«.

Odgovornost ECB-a

– Analiza prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. i početak 2025. U prvom scenariju prolaska kroz ušicu igle, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2 posto. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4 posto na 3,5 posto. Kamatna stopa na glavne operacije refinanciranja ECB-a past će za 35 baznih bodova više zbog primjene novog operativnog okvira za vođenje monetarne politike od rujna 2024. U tom scenariju zasad se neće otvarati pitanja odgovornosti ECB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u prethodnom ciklusu povećanja kamatnih stopa. U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. ECB će konstantno revidirati svoje inflacijske prognoze prema dolje, a pritisak na smanjenje kamatnih stopa bit će izraženiji. U tom slučaju, smanjenje kamatne stope na prekonoćne depozite do 3 posto oko kraja ove godine neće predstavljati iznenađenje. Otvorit će se i pitanje odgovornosti ECB-a zbog pretjerano restriktivne monetarne politike u drugoj polovini 2022. i 2023., što će vjerojatno uključiti i raspravu o tome je li tehnika ciljanja inflacije od 2 posto u srednjem roku najbolje rješenje. U širem političkom smislu, s vremenom bi se moglo otvoriti i pitanje kopiranja FED-ova dualnog mandata europodručju s ciljem istovremenog postizanja niske inflacije i pune zaposlenosti. Dualni mandat ECB-a mogao bi doprinijeti ujednačavanju mehanizma monetarne transmisije, tumači HUB. Navode da je »prethodni ciklus rasta kamatnih stopa potvrdio koliko je transmisijski mehanizam fragmentiran duž nacionalnih granica«.

Nova zaduženja

– To se u protekle dvije godine najbržega rasta temeljnih kamatnih stopa u povijesti europodručja vidjelo kroz vrloa različite nacionalne brzine prijenosa promjena kamatnih stopa na depozite i kredite. Nasuprot tome, prijenos na obvezničke prinose bio je ujednačen zbog većeg stupnja tržišne integracije i uloge državnih obveznica u monetarnim operacijama Eurosustava. Hrvatska je imala jedan od najnižih koeficijenata prijenosa u europodručju za gotovo sve vrste kamatnih stopa, osim za prinose državnih obveznica. Ova je pojava prvi put prikazana u analizi iz travnja 2023., a sada je potvrđena analizom kamatnih stopa do početka 2024. kad su kamatne stope tržišta depozita i kredita već pokazale tendenciju stabilizacije na kraju ciklusa rasta. Sada vrlo vjerojatno počinje ciklus pada kamatnih stopa. Postavlja se pitanje hoće li spori kamatni prijenos značiti inerciju kamatnih stopa u Hrvatskoj jednom kad ECB započne smanjivati kamatne stope? Nema razloga za očekivanje da bi se brzina kamatnog prijenosa mogla odjednom promijeniti. Odgovor je stoga vjerojatno potvrdan; spor prijenos će se nastaviti. Tome može pogodovati i snažna potražnja za kreditima u Hrvatskoj, koja je povezana sa znatno bržim gospodarskim rastom nego u europodručju koji će se po svemu sudeći nastaviti, zaključuju u HUB-u.