Foto Marko Gracin
Najviše nas zabrinjavaju podaci vezani uz djecu, jer je više od jedne trećine dječaka i djevojčica u dobi od osam i devet godina prekomjerno teško ili debelo, istaknuo je prof. dr. Davor Štimac
povezane vijesti
Čitava Hrvatska ne stoji dobro kad je riječ o debljini populacije. Imamo gotovo dvije trećine stanovništva koje je prekomjerno teško, a ti su podaci porazniji za muškarce nego za žene, rekao je na konferenciji za novinare prof. dr. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu Hrvatskog liječničkog zbora (HLZ), najavljujući drugo izdanje dvodnevnog Adriatic simpozija o debljini koji će u petak i subotu biti održan u Centru »Gervais« u Opatiji, u organizaciji Hrvatskog društva za debljinu HLZ-a, pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva, Akademije medicinskih znanosti Hrvatske, Primorsko-goranske županije, Grada Opatije, Grada Rijeke, Turističke zajednice Opatije i Turističke zajednice Kvarnera.
Mediteran lošiji
Simpozij su osim njega najavili dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu prof. dr. Sanja Klobučar i nutricionistica dr. Martina Linarić.
– Najviše nas zabrinjavaju podaci vezani uz djecu. Kao država smo uključeni u projekt koji prati djecu od osam do devet godina i posljednji podaci kažu da je više od jedne trećine dječaka i djevojčica u toj dobi prekomjerno teško ili debelo.
U posljednje tri-četiri godine dogodilo nam se da je upravo naša mediteranska zona postala lošija od unutrašnjosti, primjerice Grada Zagreba, te je najveći postotak dječaka s prekomjernom težinom upravo ovdje.
Međutim, u posljednje vrijeme isto se počelo dešavati i djevojčicama i ti postoci konstatno rastu. To znači da definitvno ne primjenjujemo ono što nam nudi naše područje na kojem živimo, a to je mediteranska prehrana, upozorio je Štimac.
Prema njegovim riječima, simpozij posvećen debljini posjetit će najznačajniji stručnjaci regije i Europe.
– Skup traje dva dana i očekujemo 250 sudionika iz naše zemlje i okruženja. Ključna pitanja o debljini pokušat ćemo približiti publici kroz okrugle stolove, govorit ćemo o akcijskom planu koji je upravo usvojen, a dotaknut ćemo se i debljine u našoj regiji.
Govorit će se o debljini od rođenja pa do mladih dana jer smo upoznati s time da je debljina velik problem kod djece i mladih. Govorit ćemo o kirurgiji, nutricionizmu, o psihološkim parametrima i lijekovima, te ćemo naposljetku otvoriti skup i građanstvu i pozivamo ih da nam se pridruže od 15 sati u subotu kada će biti organizirana dva okrugla stola.
Na jednom ćemo mjestu razgovarati s pacijentima među kojima su oni koji su taj problem uspješno riješili, a na drugom ćemo razgovorati s onima s kojima se građani prvi susreću kod problema debljine, a to su liječnici obiteljske medicine, dodao je Štimac.
Život s vagom
Istaknuo je da će simpozij biti završen kazališnom predstavom »Život s vagom« čija je poruka kako shvatiti mogućnosti jednostavnih rješavanja problema prekomjerne težine.
– Problemu debljine treba pristupiti holistički i zato je ovo kongres na kojem će biti osobe koje se usko bave debljinom, ali i endokrinolozi, psiholozi, liječnici obiteljske medicine, nutricionisti, kardiolozi, pedijatri i brojni drugi, jer jedino uspješno liječenje debljine, može biti ono koje je multidisciplinarno, poručila je prof. dr. Sanja Klobučar, dopredsjednica Hrvatskog društva za debljinu.
Kako je istaknula, poseban blok izlaganja bit će posvećen medikamentoznom liječenju debljine koje postaje sve učinkovitije i tako već krajem godine u Hrvatsku vjerojatno dolaze lijekovi koji rezultiraju gubitkom mase većim od 20 posto, što je praktički usporedivo s rezultatima barijatrijske kirurgije.
– Mi se kao društvo moramo boriti da takvi lijekovi budu dostupni za većinu pacijenata kojima je to potrebno, a to znači da većina lijekova treba biti dostupna na osnovnoj listi lijekova, odnosno uz prihvatljivu nadoknadu, poručila je Klobučar.
Pravilna prehrana
Nutricionistica dr. Martina Linarić upozorila je kako se pravilnom prehranom mogu napraviti velike promjene kad je riječ o smanjenju tjelesne težine.
– Svi smo svjesni činjenice da, ako ne promijenimo prehrambene navike, nećemo doći do dugoročnog cilja. Promjena prehrane mora pratiti sve ostale zahvate, bilo da je riječ o barijatrijskoj kirurgiji bilo pak o liječenju uz pomoć lijekova, zaključila je Linarić.