Hrvatska je prošle godine po proračunskome manjku i udjelu javnoga duga u BDP-u bila znatno ispod prosjeka i eurozone i Europske unije, pokazuju najnoviji podaci europskog statističkog ureda Eurostata. Podsjetimo, Hrvatska je prošlu godinu zaključila manjkom u konsolidiranom proračunu opće države od 528 milijuna eura, što je odgovaralo 0,7 posto BDP-a, dok je u 2022. proračun bio u višku od 88 milijuna eura, što je odgovaralo 0,1 posto BDP-a. Najbliže Hrvatskoj po ostvarenome manjku u proračunu iskazanom udjelom u BDP-u su Švedska s 0,6 posto i Litva s 0,8 posto.

Istodobno je na razini europodručja proračunski manjak iznosio 3,6 posto BDP-a i u odnosu na godinu ranije se smanjio s 3,7 posto. S druge strane, na razini Europske unije manjak u proračunu prošle je godine porastao na 3,5 posto, a nakon što je godinu ranije iznosio 3,4 posto.

Uz bok Njemačkoj

Uz Hrvatsku, višak u proračunu lani su ostvarili još samo Cipar, Danska, Irska i Portugal, i to u rasponu od 3,1 do 1,2 posto BDP-a. Istodobno je u 11 zemalja proračunski manjak probio mastriški kriterij od 3 posto, a rekorder je Italija kojoj manjak u budžetu čini čak 7,4 posto BDP-a, a slijede je Mađarska i Rumunjska s razinom fiskalnog deficita od 6,9 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj je krajem prošle godine iznosio 63 posto, odnosno smanjio se s razine od 63,9 posto, koliko je iznosio u rujnu, iako je konsolidirani dug opće države na kraju prosinca iznosio 48,19 milijardi eura i u odnosu na kraj rujna bio veći za 290 milijuna eura, a pad njegova udjela u BDP-u odražava snažniji rast gospodarstva. Odnosno, udio duga u BDP-u se smanjio u Hrvatskoj, eurozoni i EU-u zato što je BDP u apsolutnom izrazu porastao snažnije od javnog duga. Hrvatska je time stala uz bok Njemačkoj, kojoj javni dug čini 63,6 posto nacionalnog bruto proizvoda.

Na razini eurozone javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju prosinca 88,6 posto i bio je manji za 1,3 postotna boda nego na kraju rujna, dok je na razini EU-a smanjen za 0,7 postotnih bodova, na 81,7 posto BDP-a, pokazuju podaci Eurostata prema kojima je na kraju prošle godine bruto dug opće države na razini eurozone iznosio 12,73 bilijuna eura, a na razini EU-a 13,86 bilijuna eura.

Grčka rekorder

Pritom je u otprilike polovini članica EU-a javni dug bio iznad dopuštenih 60 posto BDP-a, a najviši udio javnog duga bilježi Grčka, u kojoj je dug premašio nacionalni BDP za čak 61,6 posto, a Talijanima za 37,3 posto; udio javnog duga veći od BDP-a bilježe i Francuska, Španjolska i Belgija. Najmanji je ponovo bio u Estoniji gdje je iznosio 19,6 posto, a slijedi je Bugarska s javnim dugom od 23,1 posto BDP-a.

Udio javnog duga u BDP-u u odnosu na godinu ranije najviše je porastao u Finskoj, za 2,3 postotna boda. Slijedi Latvija gdje je uvećan za 1,8 postotnih bodova. Daleko najveći pad bilježili su Portugal i Grčka, za 13,3, odnosno za 10,8 postotnih bodova. Slijedi Cipar gdje je bio manji za 8,3 postotna boda. Eurostat pri tom izdvaja Hrvatsku u kojoj je udio javnog duga u BDP-u u odnosu na kraj 2022. manji za 4,8 posto.

Blagi pad javne potrošnje

Javna potrošnja u europodručju je lani dosegnula vrijednost točno polovine BDP-a, dok je u 2022. odgovarala 50,6 posto BDP-a. Na razini EU-a iznosila je lani 49,4 posto BDP-a i bila je neznatno niža nego u 2022. Istodobno je javna potrošnja iskazana udjelom u BDP-u lani u Hrvatskoj bila niža od prosjeka eurozone i iznosila je 47,4 posto. Proračunski prihod bio je pak blizu prosjeka u zoni primjene zajedničke valute i iznosio je 46,7 posto. Naime, udio proračunskog prihoda u BDP-u prošle se godine u eurozoni spustio na 46,4 posto, s 47 posto u 2022. godini, dok je na razini EU-a kliznuo s 46,3 na 45,9 posto, pokazuju preliminarni podaci Eurostata.