Dok ukupni krediti poslovnih banaka građanima i dalje rastu, pri čemu prednjače nenamjenski gotovinski krediti, depoziti građana kod poslovnih banaka i u veljači su bili u padu. Da se građani opet pojačano zadužuju, a manje štede u bankama, pokazuju najnoviji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), prema kojima su krediti domaćim sektorima, isključujući opću državu, porasli u veljači ove godine za 0,2 milijarde eura ili 0,7 posto, ponajviše, kažu u HNB-u, kao odraz daljnjeg rasta kreditiranja stanovništva. Kako se dalje navodi, rastu kredita stanovništvu najviše su pridonijeli gotovinski nenamjenski krediti koji su se nastavili snažno povećavati (za 106 milijuna eura ili 1,3 posto), dok su stambeni krediti nastavili rasti sličnim intenzitetom kao i proteklih mjeseci te su u veljači porasli za 65 milijuna eura ili 0,6 posto.

Rast zaduživanja

– Na godišnjoj razini rast kredita stanovništvu nastavio se tako ubrzavati, s 10,4 posto u siječnju na 10,9 posto u veljači, odražavajući ubrzanje rasta gotovinskih nenamjenskih kredita s 12,2 na 12,8 posto, stopu posljednji put zabilježenu u ožujku 2019., ali i blago ubrzanje rasta stambenih kredita s 10,5 na 10,8 posto, navodi HNB. Za kreditiranje poduzeća pak kažu da je nakon snažnog pada u siječnju, koji gotovo u potpunosti odražava otplatu sindiciranoga kredita poduzeća u energetskom sektoru, u veljači bilo prigušeno: samo 48 milijuna eura. Godišnji rast kredita poduzećima nastavio se tako usporavati, s 3,4 na 2,9 posto. Što se pak tiče depozita, oni su se i u veljači smanjivali.

– Ukupni domaći depoziti, isključujući opću državu, snažno su se smanjili u veljači za 1,4 milijarde eura ili 2,4 posto u odnosu na mjesec prije, odražavajući ponajprije smanjenje depozita stanovništva (0,9 milijardi eura). Pritom su se smanjili prekonoćni depoziti, a oročeni su depoziti blago porasli, ističu u HNB-u, tumačeći da je »smanjenje stanja na transakcijskim računima stanovništva povezano s ulaganjem u državne trezorske zapise koji nose veći prinos od oročavanja sredstava u bankama.« Tako se udio oročenih depozita u ukupnim depozitima stanovništva nastavio povećavati, iako nešto sporije nego proteklih mjeseci, te je krajem veljače dosegnuo 28,5 posto, u usporedbi s oko 23 posto polovinom prošle godine. I depoziti poduzeća u veljači su se, navodi HNB, smanjili (za 0,4 milijardi eura), pri čemu se glavnina tog pada odnosi na prekonoćne, a manji dio na oročene depozite.

Stagnacija kamata

Analitičari Raiffesen banke jučer su, komentirajući također podatke HNB-a, iznijeli i podatak da su ukupni depoziti u bankama (bez središnje države) na kraju veljače iznosili 56,1 milijardu eura.

Kad je riječ o visini kamata, HNB navodi da kamate na kredite mahom stagniraju, odnosno u veljači se konkretno kamatne stope na kredite poduzećima nisu mijenjale, ali je zato poskupjelo zaduživanje stanovništva za financiranje ulaganja u stambene nekretnine, te blago pojeftinilo zaduživanje za ostale namjene. No, zato su u veljači kamatne stope na oročene depozite, i to i poduzeća i stanovništva, bile na nešto nižoj razini nego u siječnju. Prosječna kamatna stopa na prvi put oročene depozite stanovništva bila je niža za 12 baznih bodova u odnosu na siječanj i iznosila je 2,2 posto, pokazuju podaci središnje banke.

Moglo bi se dakle zaključiti da se građani i dalje pojačano zadužuju, i to prije svega za potrošnju koja je financirana kratkoročnim nenamjenskim kreditima, bez obzira na to što su kamatne stope nešto više. Čini se isto tako da ne posustaje previše ni stambeno kreditiranje, bez obzira na kamate koje se kreću između 4 i 5 posto, uz visoku razinu cijena nekretnina koje su, prema podacima DZS-a, porasle i u zadnjem kvartalu prošle godine. Kad je riječ o štednji, građani su ipak osjetljivi na razinu kamatnih stopa koje su oko 2 posto, te traže bolje prilike i alternativne oblike štednje i ulaganja koje im je, vlastitim zaduživanjem, uz nešto višu stopu, ponudila država kroz kratkoročne trezorske zapise i dugoročne obveznice. Pritom su prema tim oblicima ulaganja prije svega usmjerili depozite koje su držali na tekućim i žiroračunima. Porast dohodaka, ali očito i porast kredita, potiču domaću potražnju i osobnu potrošnju koja je, uz građevinski sektor i javne investicije, glavni zamašnjak rasta, dok domaća industrijska proizvodnja pada, i to najbrže u cijelom EU-u.