Konferencija Novog lista pod nazivom KVARNER 2030. – energetsko čvorište Europske unije održava se danas u Četiri opatijska cvijeta, a u dvije panel rasprave sudionici će govoriti o sadašnjosti i budućnosti Kvarnera kao energetskog čvorišta čiji značaj sve više prelazi granice Hrvatske i regije te raste unutar EU.

U ime Novog lista okupljene je pozdravila predsjednica Uprave Ankica Kruljac. Kaže da su se u proteklih deset godina Rijeka i Kvarner pretvorili u veliko energetsko čvorište zahvaljujući proizvodnji i transportu prirodnog plina, dizela i nafte. Također, ističe da je Kvarner veliki potencijal u novim tehnologijama obnovljivih izvora energije.

Vodik energent budućnosti

– Vodik je energent budućnost koji bi trebao donekle zamijeniti korištenje prirodnog plina. Kvarner i Rijeka jako su dobro pozicionirani kao energetsko čvorište u Europskoj uniji zahvaljujući LNG terminalu u Omišlju.

On je u vrijeme energetske krize i rata u Ukrajini osigurao stabilnost i opskrbu plina za naše domaće tržište i za tržište u okruženju.

Svakako valja spomenuti da je naša regija bitna i kao transportno čvorište i tu treba spomenuti veliku investiciju u plinovod gdje će se proširiti kapacitet s 2,9 na 6,1 milijardi kubika godišnje, rekla je Ankica Kruljac.

Podcrtava i velika ulaganja INA-e, najveća dosad, kojim će se osigurati prerada teških ostataka nafte, što će INA-u pozicionirati na puno većoj ljestvici proizvodnje.

Dodaje kako su tu i druge investicije, prošle i one koje tek stižu, te sve to pozicionira Kvarner i Rijeku kao energetsko čvorište na karti Europske unije.

– Investicije planirane do 2030. godine svakako će omogućiti da osiguramo, ne samo Hrvatskoj, nego i zemljama u okruženju, čvrstu energetsku sigurnost, stabilnost privrede i razvoj naše zemlje te zemalja naše regije. Hvala svima i puno uspjeha u budućim investicijama u našoj regiji, poručila je predsjednica Uprave Novog lista.

Središnji segment transformacije

Geopolitička zbivanja, potaknuta prije svega ratom u Ukrajini i nestabilnostima na Bliskom istoku, stavila su u prvi plan, možda više nego ikad, energetsku sigurnost, stabilnost opskrbe i potrebu za osiguravanjem što više razine energetske dostatnosti iz vlastitih izvora. Kvarner je u poziciji profilirati se kao središnji segment transformacije Hrvatske u moderno i održivo energetsko čvorište za širu regiju. Udvostručenje kapaciteta LNG terminala u Omišlju povećat će sigurnost opskrbe i smanjiti ovisnost o uvozu plina iz Rusije.

S obzirom da će kapacitet od 6 milijardi kubičnih metara plina godišnje znatno premašivati hrvatske potrebe za plinom, jasno je da će projekt biti od velikog značaja i za šire europsko tržište. Jednako će tako većoj sigurnosti opskrbe doprinijeti i izgradnja plinovoda Zlobin-Bosiljevo u koji će se uložiti više od 150 milijuna eura.

INA u modernizaciju Rafinerija Rijeka ulaže oko 630 milijuna eura, a projekt bi trebao omogućiti veću proizvodnju dizela, čime bi se također smanjila razina ovisnosti o tom gorivu, a od toga će koristi imati i Hrvatska i njezino okruženje.

Jedan od projekata budućnosti svakako je „Dolina vodika“ u kojoj sudjeluje 40-ak tvrtki i institucija iz Hrvatske, Slovenije i Italije, a cilj je stvoriti uvjete za proizvodnju zelenog vodika, koji će se dobivati uz korištenje energije iz obnovljivih izvora, što je značajan korak u smjeru zelene tranzicije cijele regije. Uz vodik je povezan i projekt „Green Energy Park Krk“, koji će omogućiti pretvaranje uvoznog amonijaka u vodik i njegovu distribuciju diljem Europe.

O svim tim i drugim projektima u energetici na Kvarneru razgovarat će predsjednik Uprave JANAF-a Stjepan Adanić, direktor Novih i održivih biznisa u Ini Dalibor Sokolović, voditeljica posredničkog tijela Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sanja Jelačić, te predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan kroz prvi panel na temu održive energetske budućnosti.

Drugi je panel na temu budućnosti prirodnog plina kao goriva i tranzicije prema vodiku, a na njemu će sudjelovati savjetnik Uprave PPD-a Zvonimir Šibalić, pomoćnik članice Uprave Plinacra Robert Bošnjak, direktorica Sektora komercijalnih i financijskih poslova LNG-ja Hrvatska Danijela Šimović te dekan Tehničkog fakulteta u Rijeci Lado Kranjčević.