Čak dvije od tri medicinske sestre, njih više od 65 posto, konstantno su emocionalno i fizički iscrpljene te se osjećaju izmorenima. Svaka druga medicinska sestra ili medicinski tehničar, njih 45 posto, zbog posla se uglavnom osjećaju »izgoreno«, dok je svaka treća medicinska sestra frustrirana poslom. Pokazali su to rezultati istraživanja »Sindrom sagorijevanja u hrvatskom sestrinstvu« (burnout sindrom) koje je Hrvatska komora medicinskih sestara provela među svojim članstvom krajem prošle godine. U istraživanju je sudjelovalo 4.590 medicinskih sestara i medicinskih tehničara.

Visoka razina stresa kojoj su izložene medicinske sestre povezana je s preopterećenošću poslom, velikom odgovornošću prema ljudskom životu i zdravlju, nezadovoljavajućim primanjima, problemima u organizaciji rada u zdravstvenim ustanovama te međuljudskim odnosima na radnom mjestu. Upravo kao reakcija na dugoročnu izloženost višestrukom stresu na radnom mjestu kod medicinskih sestara javlja se sindrom sagorijevanja, koji uključuje rastući gubitak idealizma, energije, radne učinkovitosti i osjećaja smislenosti vlastitog rada.

Prekovremeni sati

U Komori medicinskih sestara ističu kako je jedan od razloga burnouta sestara i njihovo nezadovoljstvo plaćom jer se ne osjećaju adekvatno nagrađene za svoj rad. »I prekovremeni su sati jedan od uzroka sagorijevanja na radnom mjestu, ali su visine plaća medicinskih sestara i tehničara jedan od najznačajnijh elemenata u tome«, ističe Mario Gazić, predsjednik HKMS-a.

Jesu li plaće za ožujak, koje se ovih dana isplaćuju prema novim, većim koeficijentima, smanjile sestrinski burnout još se ne zna, jer u sindikatu nisu prikupili primjere novoisplaćenih plaća medicinskih sestara.

– Dio sestara je zadovoljan, dio nije. Neki su dobili više, neki manje. Neke sestre nam se javljaju da su dobile samo 50 eura veću plaću, tako da smo rekli da nam pošalju platne liste i ugovor o prevođenju na nove koeficijente, da vidimo je li negdje došlo do pogreški. Rečeno je da može doći do grešaka u prevođenju pa ćemo vidjeti pojedinačno za naše članove kako nam se tko bude javljao, objašnjava Anica Prašnjak, predsjednica Velikog vijeća Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara. Prema novoj Uredbi o koeficijentima, plaće medicinskih sestara trebale su rasti od 50 do 350 eura.

Istraživanje Komore je pokazalo da postoje statistički značajne razlike u sagorijevanju medicinskih sestara, ne samo ovisno o plaći, nego i stupnju obrazovanja i ustanovi u kojoj rade. Tako je sagorijevanje jače kod sestara opće njege i prvostupnica u odnosu na magistre sestrinstva. Također, sindrom je jače prisutan i kod sestara i tehničara koji rade u bolnicama, nego kod onih koji rade u domovima zdravlja. Sagorijevanje sestre povezuju s poslom i radnom sredinom, a ne svojim odnosom s pacijentima. Na skali od nula do 100, hrvatske medicinske sestre imaju indeks sagorijevanja 57. Pokazalo se također da medicinske sestre svoje sagorijevanje doživljavaju primarno kao posljedicu posla koji rade.

Strategija prevencije

Ovo je prvo takvo istraživanje kojem je cilj bio ispitati prisutnost sindroma sagorijevanja te uzrok sagorijevanja – je li ono uzrokovano poslom ili pacijentima. Ponavljat će se svake dvije godine da bi se utvrdilo koji faktori pridonose sagorijevanju, ali i ukazalo na nužnost razvoja strategija prevencije i razvoju politika i prakse koje će promicati zdravo radno okruženje u zdravstvenim ustanovama, poručuju u Komori

– Podaci su jasno pokazali da su naše medicinske sestre pogođene sindromom sagorijevanja, primarno uzrokovanim poslom, a ne toliko njegom pacijenata i odnosom s pacijentima. Čak 74 posto medicinskih sestara se na kraju radnog dana osjeća iscrpljeno, a 65 posto je gotovo uvijek fizički i emocionalno iscrpljeno, navodi Gazić. Sindrom sagorijevanja negativno utječe ne samo na zdravlje medicinskih sestara, već i na zdravstvenu ustanovu u kojoj rade. »Sagorijevanje može imati niz negativnih posljedica za izgorjele zdravstvene djelatnike i njihove pacijente, kao i za timski moral i cjelokupno radno okruženje. Posljedice je kod pacijenata smanjeno zadovoljstvo i smanjenje kvalitete skrbi za pacijenta, zaključuje predsjednik Komore.

Otvara se Savjetovalište za mentalno zdravlje

Komora je zbog toga organizirala psihološku pomoć za članice te od sljedećeg tjedna otvara Savjetovalište za mentalno zdravlje medicinskih sestara. Savjetovalište će se nalaziti pri HKMS-u, na adresi Maksimirska cesta 111, u Zagrebu, a bit će otvoreno svakog četvrtka od 16 do 20 sati. Pružat će usluge savjetodavnih intervencija, psihoedukacije, procjenu potrebe za upućivanjem na daljnju obradu te promicanje mentalnog zdravlja medicinskih sestara u zajednici. Savjetovanje putem telefona bit će dostupno svakim radnim danom od 15:30-19 sati i to na broj 099/6132 -882. Predbilježbe za termin moguće je uputiti na email: [email protected].