Javno mnijenje

Sve će ovisiti o odazivu. SDP-ovci se unatoč anketama nadaju da će na izbore izaći barem 55 posto birača

Tihana Tomičić

Foto Hrvoje Jelavić PIXSELL

Foto Hrvoje Jelavić PIXSELL

Turističke agencije masovno nude aranžmane baš za izborni dan, i vjerojatno je nemali broj onih koji ipak planiraju spajati slobodne dane



Prema anketi HRejting koju je proveo i objavio HRT u svih deset izbornih jedinica, i nakon isticanja kandidature Zorana Milanovića za mandatara SDP-a, HDZ bi bio relativni pobjednik izbora za Sabor.


Prema rezultatima koje je objavio HRT, HDZ osvaja 60 mandata, SDP-ova koalicija Rijeke pravde 44, Domovinski pokret 14, Most devet, kao i Možemo!, a IDS-PGS dva mandata, dok savez Fokusa i Republike osvaja jedno mjesto, kao i Nezavisna platforma Sjever Matije Posavca.


Time je popunjeno svih 140 mjesta u svih 10 izbornih jedinica, bez 11. jedinice u kojoj glasa dijaspora, i 12. jedinice u kojoj se bira osam manjinskih zastupnika.




Taj rezultat znači da bi HDZ osvojio čak 6 mandata manje nego prije četiri godine, kada su imali najbolji izborni rezultat od 1995. godine i osvojili 66 mjesta. SDP-ova koalicija Rijeke pravde dobiva 44 mjesta – tri zastupnika više od Bernardićeve Restart koalicije 2020. godine.


Plus i minus


Penavin Domovinski pokret osvojio bi 14 zastupnika, dva manje od Škorina Domovinskog pokreta na prošlim izborima.


Most je za jedan mandat u plusu i sad je na devet zastupnika, a Možemo! u odnosu na 2020. ima dva zastupnika više, njih devet. IDS ima jedan manje, odnosno dva. Još dva mandata koja su preostala pripadaju Fokusu i međimurskom županu Matiji Posavcu.


No, bez obzira na to što je ovo nominalno za HDZ slabiji rezultat nego prije četiri godine, u vladajućoj stranci nisu njime nezadovoljni. Računica, naime, govori da je sve iznad 58 mandata za njih obećavajuće, ako bi dobili podršku Domovinskog pokreta, tri mjesta u dijaspori i podršku osam manjinaca, s kojima su i sada u koaliciji.


Naravno, u vrhu HDZ-a računaju da će taj rezultat biti i znatno bolji, pa tako računaju da će u zagrebačkim jedinicama, 1. i 2., ukupno osvojiti 11 mjesta (u prvoj jedinici pet, a u drugoj šest), potom u trećoj također pet, a u dvije slavonske jedinice po osam zastupnika. U šestoj se nadaju da mogu imati pet mjesta, a tu je također riječ o zagrebačkoj jedinici, no vrlo su optimistični za 7. koja sad obuhvaća Liku i Baniju, i gdje također računaju na osam. Poslovično su skromni za 8. jedinicu gdje smatraju da imaju sigurna četiri, dok u Dalmaciji očekuju u 9. jedinici osam, a u 10. splitskoj 9 mandata.


Ovo je naravno maksimalistička računica, koja računa i na sva tri zastupnika dijaspore, i ukupan je zbroj 64. Dakle, više od ove ankete i skoro jednako kao 2020. godine, i tada HDZ zaista ne bi bio u problemu da započne pregovore o sastavljanju vlade. Vjerojatno bi tada suradnju, osim manjinama, ponudili Domovinskom pokretu, koji će očito imati od 10 do 14 mjesta po istraživanjima, a opcije su najrazličitije moguće – do toga da i Plenković ima manjinsku vladu uz podršku DP-a iz Sabora, ili pak da se DP podijeli na podršci Plenkoviću. Smatra se da od kandidata na listama DP-a koji mogu ući u Sabor sigurno bar dva ne žele s HDZ-om, a to su Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić (ako prođe u 8. jedinici), ali više je onih iz DP-a, barem njih pet ili šest, koji nikako ne mogu sa SDP-om. Zato je tu HDZ u prednosti – pod uvjetom da DP u takvoj HDZ-ovoj vladi dobije bar neke važne resore poput gospodarstva i energetike, ili obrane i branitelja. Ako bi se postigao dogovor s DP-om, dobila tri mjesta dijaspore i osam manjinaca, Andrej Plenković ne bi bio u problemu.


Neradni dan


S druge strane, u SDP-u su ovim rezultatom vidno nezadovoljni. Čak ni ako bi okupili Most i Možemo!, te dio DP-a, pa čak i jednog iz dijaspore (Ljubo Ćesić Rojs), to ne bi bilo dovoljno za potrebnih 76 mandata. Znaju, a to i priznaju da im DP ne može biti partner sa svih 14 zastupnika. A tu su i dodatni problemi – činjenica da Milanovićevo ime nije na listiću, te su građani koji i podržavaju Milanovića, ali ne i SDP, u problemu kome dati glas. Nominalno, njega na izborima nema.


I zadnje, SDP-u sve ovisi o odazivu – veći odaziv značit će da su uspjeli motivirati birače i aktivirati ih da prepoznaju da glas za SDP jest glas za Milanovića (pa čak i ako im se nositelji lista ne sviđaju osobno). Manji odaziv faktički unaprijed znači relativnu pobjedu HDZ-a, s obzirom na njihovu vjernu vojsku birača. Na izborima 2020. godine odaziv je bio slab, manji od prosjeka, 52 posto i tada je HDZ ostvario najbolji rezultat, 66 mandata.


U SDP-u računaju da im odaziv od 55 posto daje šanse, a ako bi došao do 60 posto, tada se nadaju i relativnoj pobjedi. No, dan izbora koji pada u srijedu odlukom predsjednika Milanovića, i koji je proglašen za neradni dan, mogao bi na kraju za njih odigrati negativnu ulogu – mlađi birači skloni su, čini se, spojiti taj dan s prethodnim ili idućim vikendom, i otputovati. Turističke agencije masovno nude aranžmane baš za izborni dan, i vjerojatno je nemali broj onih koji ipak planiraju spajati slobodne dane.


To znači da će opet odlučivati – umirovljenici, a kome su oni vjerni, provjerit ćemo uskoro, 17. travnja.