KOEFICIJENTI

Neposredno pred izbore isplaćene uvećane plaće za 244.000 zaposlenih u javnim službama. Ovo su iznosi

Dražen Katalinić

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Povećane koeficijente Vlada je usvojila krajem veljače, za što je u proračunu osigurano 1,63 milijarde eura



Počela je isplata plaća za 244 tisuće zaposlenih u javnoj i državnoj službi po povećanim koeficijentima, koje je Vlada usvojila krajem veljače, za što je u proračunu osigurano 1,63 milijarde eura. Prema riječima premijera Andreja Plenkovića, osnovni cilj ove povijesne reforme koeficijenata je da zaposleni u tim službama dobiju jednaku plaću za jednak rad neovisno o tome u kojem resoru ili službi je netko zaposlen, a Vladina logika je bila da oni s manjim plaćama dobiju veće povećanje. Pri tom bi najniža prosječna plaća za radno mjesto službenika sa srednjom stručnom spremom trebala iznosi 1.000 eura.


U državnoj službi zaposlenima sa srednjom stručnom spremom plaća je prosječno porasla za 47 posto u odnosu na plaću iz ožujka prošle godine, pri čemu je najniža plaća porasla s 553 na 795 eura, a najviša sa 791 euro na 1.161 euro. Onima s višom stručnom spremom plaća je prema novim koeficijentima porasla za prosječno 48 posto, odnosno prosječna je plaća porasla s 975 na 1.439 eura. Kod visoke stručne spreme plaća je veća za 28 posto, pa je prosječna plaća zaposlenog s VSS-om u državnoj službi porasla s 1.574 na 2.016 eura.


Najmanje nastavnicima


Za radno mjesto sudskog savjetnika plaća po novim koeficijentima iznosi 1.629 eura, katastarskom referentu 1.382 eura, poreznom referentu 1.326 eura, cariniku 1.227 eura, pravosudnom policajcu 1.227 eura, a policijskom službeniku 1.241 euro. Povećani su i koeficijenti inspektorima kojima plaća iznosi 1.382 eura, informatičkim savjetnicima 1.558 eura, zapisničarima u tijelima sudbene vlasti 1.100 eura, referentima 1.086 i namještenicima IV. vrste 870 eura. Upravo su sudski namještenici i zapisničari najnezadovoljniji povećanjem, a u sindikatu pojašnjavaju da im plaća raste tek za 140 eura bruto, pa sudskom zapisničaru sa svim dodacima na staž plaća iznosi 1.000 eura, a početniku ni toliko.




Zaposlenima u javnim službama plaće rastu u prosjeku za 13,5 posto. Primjerice, učiteljima plaća raste za 490 eura bruto, na 1.904 eura bruto; učitelju mentoru plaća je porasla za 474 eura bruto, na 2.055 eura bruto, a višem asistentu za 574 eura bruto, na 2.368 eura bruto. Prema podacima Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama, najmanje povećanje koje će sada dobiti nastavnici je 160 eura, s tim da je prosječna neto plaća učitelju u osnovnoj školi u listopadu prošle godine iznosila 1.325 eura, a nastavniku u srednjoj školi 1.398 eura. Docentima je plaća porasla za 649 eura bruto na 2.747 eura bruto, a redovitom profesoru za 838 eura bruto na 3.599 eura bruto.


Bruto i neto


Sindikate je pri tom razbjesnio način komunikacije iz Vlade koja je povećanje plaća u obrazovanju i znanosti iskazivala u bruto, a ne neto iznosu kao za ostale djelatnosti, zbog čega su organizirali veliki prosvjed u Zagrebu, a reformi dali ocjenu nedovoljan.


U socijalnoj skrbi, radnom instruktoru plaća s novim koeficijentom iznosi 1.066 eura, stručnom radniku u sustavu socijalne zaštite 1.257 eura, a stručnom radniku 1.480 eura.


Nadalje, muzejskom tehničaru plaća raste na 1.098 eura, arhivistu i kustosu na 1.384 eura, a višem kustosu na 1.639 eura.


Povećane su i plaće pripadnicima Hrvatske vojske, i to za 38 posto bruto, pa tako vojnik po novome ima plaću od 1.515 eura bruto, poručnik 2.084 eura bruto, a najviši činovi – general zbora i admiral – 5.115 eura bruto.


Podsjetimo, kategorizacijom radnih mjesta spojena su radna mjesta iste ili slične složenosti te je broj radnih mjesta u državnoj službi smanjen s 1.575 na 898, a u javnim službama s 965 na 487.


Plaće u zdravstvu porasle i do 86 posto


Ukupno prosječno povećanje plaće za sve djelatnike u zdravstvu je 11,8 posto, u rasponu od 6 do 86 posto. Tako plaća liječnika specijalista raste s 1.771 na 2.500 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 3.500 eura, što je rast od 40 posto. Plaća liječnika bez specijalizacije raste s 1.592 na 1.968 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 2.500 eura, što je rast od 23 posto, dok plaća liječnika na specijalizaciji raste s 1.500 na 1.850 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 2.400 eura, ili za 23 posto.


Plaća magistre sestrinstva raste sa 784 eura na 1.700 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 1.900 eura, što je rast od 11,6 posto. Plaća medicinske sestre sa srednjom stručnom spremom (SSS) raste sa 615 eura na 1.149 eura, a s dežurstvima i prekovremenima i do 1.300 eura, što je rast od čak 86 posto.