"Moja želja nije samo oduševiti goste svojim jelima, želim ih povezati s prirodom", govori Paul Ivić
povezane vijesti
Rovinjska Stara tvornica duhana od 19. do 21. travnja postat će gastronomsko središte regije gdje će se okupiti svi kojima su hrana i piće – poziv, posao ili strast. Weekend Food Festival mjesto je gdje se otvaraju važne teme ugostiteljske i gastronomske scene, susreću domaći i svjetski chefovi, okupljaju sve industrije kojima je hrana sastavni dio, te uživaju svi oni koji na jednom mjestu vole dobru hranu i još bolju zabavu.
Ovogodišnji program festivala najavljuje brojna domaća i svjetska imena, od chefova do stručnjaka iz područja vina, rakija, šampanjaca, kave, maslinovih ulja i ostalih delicija, a u Rovinj stiže i Paul Ivić, austrijski chef hrvatskih korijena, čiji restoran Tian u Beču nosi zelenu Michelinovu zvjezdicu koja se dodjeljuje vegetarijanskim i veganskim restoranima.
Zahvaljujući sofisticiranim kreacijama napravljenim isključivo od vegetarijanskih sastojaka i kontinuiranoj težnji za vrhunskom kvalitetom, »pravednom« hranom i održivom gastronomijom, Paul Ivić i njegov tim u Tianu u Beču odlikovani su i s četiri »kapice« od strane Gault&Millaua.
Ivić, rođen u Tirolu, s hrvatskim korijenima, zanat je usavršavao u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj, prije nego što se trajno nastanio u Tianu u Beču, a objavio je i tri kuharice »Vegetarische Sommerküche« (2015.), »Vegetarische Winterküche« (2017.) i »Restlos Glücklich« (2021.).
Kvaliteta sastojaka
Posvećeni ste vegetarijanskoj i veganskoj kuhinji i jedan ste od pionira visoke vegetarijanske kuhinje. Jeste li i sami vegetarijanac?
– Moja osobna prehrana se 80 posto temelji na biljnoj bazi. No, kod kuhanja nije važno pripremamo li ribu, meso ili povrće, bitna je samo kvaliteta sastojaka. Riječ je o poštovanju i suradnji prirode, životnja i ljudi. Holistički pristup hrani može puno toga promijeniti – naše prehrambene navike utječu na gospodarstvo, okoliš, naše društvene živote i zdravlje. Moja želja nije samo oduševiti goste svojim jelima, želim ih povezati s prirodom.
Morate li biti kreativniji u osmišljavanju jela?
– Iz osobnog iskustva mogu reći da je kreativnost – izazov. To je vrlo uzbudljiv proces.
Vaš fokus je na okusu i organskim sastojcima?
– Za mene sve počinje biološkom raznolikošću i zdravim tlom. Oboje su neophodni za život i odgovaraju na mnoga pitanja. Kvaliteta i okus naše hrane počinju s tlom bogatim hranjivim tvarima.
Kako uvjerite predanog mesoždera da rezervira stol u vašem vegetarijanskom restoranu s Michelinovom zvijezdicom?
– Okusom. Okus je naš najjači saveznik.
Gdje nabavljate hranu za svoju kuhinju? Kako se osigurate da samo dobri proizvodi završe na vašem tanjuru?
– U Tianu kupujemo lokalno onoliko koliko možemo, ali volimo i okuse svijeta. Stoga ih dodajemo kako bismo razmišljali globalno i imali otvoren um. To mi je sasvim u redu – sve dok je uzgojeno pošteno i organski. Puno vremena ulažemo u istraživanje. Također, vjerujemo svojim partnerima i trudimo se stalno razvijati kako bismo bili sve bolji i bolji.
Održiva proizvodnja
Vrlo ste predani kada je u pitanju održiva proizvodnja i bacanje hrane. Je li to zahtjevan zadatak?
– Prehrana znači i preuzimanje odgovornosti za naše resurse i ljude koji stoje iza njih. Stoga moj tim pokušava preraditi što više od namirnice u prekrasna jela. Jer kada radite s izvrsnim proizvodima, želite iskoristiti sve. Iz zahvalnosti, poštovanja i poniznosti. Također smo fokusirani na edukaciju novih članova tima, jer što više znaju, manje mog novca ide u smeće. Od korijena do lista, sve je u znanju i vještini kako iskoristiti takozvane ostatke. Kao što su to radili naši djedovi i bake.
Što je za vas svjesno uživanje? Kako učiniti naše uživanje u hrani svjesnijim?
– Sve počinje kupnjom. Bolje je ići u kupovinu nekoliko puta tjedno jer na taj način smanjujete bacanje hrane i štedite mnogo novca. Kupujem samo organsko jer ne želim otrov u svojoj hrani.
Imate li jednostavan recept koji će naše kante za otpad održati praznima?
– Kupite moju knjigu »Restlos Glücklich« i naći ćete neke ideje. Stvarno možete puno obraditi. Važno je probati. Znatiželja i otvorenost dobar su recept.
Odrasli ste u prirodi i s prirodom, u skromnoj obitelji. Je li vaš odgoj utjecao na vašu filozofiju u kuhinji?
– Trebalo mi je nekoliko godina da shvatim koliko su baka, djed i roditelji utjecali na mene. Poštovali su hranu i nisu si mogli priuštiti da išta bacaju.
Jeste li oduvijek željeli biti kuhar?
– Iako mi je hrana uvijek bila jako važna, zapravo sam želio crtati i pisati stripove poput Stana Leeja.
Otvoreni um
Veliki ste pobornik obrazovanja u kulinarstvu? Je li kuhinja zahtjevno okruženje?
– Što ako se pozabavimo trenutnim nedostatkom kvalificiranih radnika na napredniji način? To možemo učiniti na način da mladim ljudima koji nedostaju u našim industrijama damo osjećaj svrhe. Svi možemo dati značajan doprinos i ponovo biti aktivno uključeni. Stoga je vrlo važno da ti ljudi hranu vide i razumiju holistički. Tko će ako nećemo mi u prehrambenoj industriji dati vrijednost hrani?
Koji je prvi savjet koji dajete mladim kuharima?
– Postoji nevjerojatno mnogo dobrih kuhara na ovom svijetu. Izađite i učite. Ostanite otvorenog uma, ostanite znatiželjni i potrudite se. Ako to radite kako treba, učenje može biti radost za cijeli život.
Vaš otac je porijeklom iz Hrvatske. Što mislite o hrvatskoj gastronomiji?
– Volim prekrasnu prirodu i okus domaće kuhinje. Za mene je to dio doma. Ono što ne razumijem jest da, primjerice, Hrvatska ima tako kvalitetnu tunu, a radije je prodaje u Japan nego gostima u svojoj zemlji. Razumijete li što pokušavam reći?
Bogatstvo dolazi iz prirode i njezinih blaga, pa bi ugostitelji tu vrijednost trebali prepoznati i ugraditi u svoj rad.
U Falkensteinerovu Resortu Punta Skala u Zadru prošlog ste ljeta otvorili vegetarijanski pop-up restoran Bistro Tian Am Meer. Kakvi su bili vaši dojmovi?
– Bilo je jednostavno super – ljudi s kojima smo mogli raditi, svi poljoprivrednici sa svojim izvrsnim proizvodima. Nakratko smo mogli otkriti Hrvatsku u svom najboljem okusu. Bilo je nevjerojatno i emotivno za mene i moj tim.
Koje vam je najdraže hrvatsko, a koje austrijsko jelo?
– Sarma koju je kuhao moj otac i tirolska juha s okruglicama od slanine koju je kuhala moja mama.
Napisali ste nekoliko kuharica. Koji je najvažniji savjet za kuhare amatere?
– Inspirirajte se idejama iz kuharica i na temelju njih razvijte vlastitu kuhinju.