Izborne liste u 11. izbornoj jedinici, namijenjenoj glasanju hrvatskih državljana koji imaju pravo glasa, a žive izvan Hrvatske, na ovim su izborima ipak ponešto drugačije nego prethodnih godina. Nekad, ovdje je dominirala desnica ili riječju – HDZ, no ovoga puta sa svojom je listom izašla i platforma Možemo!, dok je SDP s partnerima odlučio ostati izvan 11. jedinice kako je i dosad činio, ali je zato ovdje lista umirovljenog generala Ljube Ćesića Rojsa koji je de facto kandidat ljevice s obzirom na to da ima podršku predsjednika Zorana Milanovića i obrnuto.

Pitanje HVO-a

HDZ ima svih 14 potrebnih imena – listu nosi Zvonko Milas, koji je već ranije s ove liste za dijasporu ulazio u Sabor. Milas je podrijetlom Hrvat iz BiH, ali rođenjem Vukovarac, branitelj, zapovjednik topništva te je sve do 2001. godine. bio djelatna vojna osoba. Bio je ravnatelj Zaklade hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, član i predsjednik Programskog vijeća HRT-a, zastupnik u Hrvatskom saboru te u dva mandata državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Ovoga puta na listi HDZ-a za dijasporu više nema Zdravke Bušić, koja je na listi u drugoj jedinici. To potvrđuje da je dio kandidata za dijasporu iz prošlosti zapravo uvijek bio »fiktivan« jer ih većina ionako živi i radi u Zagrebu, a evo nositelj liste Milas čak je i rođenjem iz Hrvatske. Na Rojsovoj listi naziva Hrvatsko bilo još su i Ivan Tolj, Ivan Kapular i Miljenko Galić, redom umirovljeni generali ili general-bojnici, pa stoga Rojs ima realne šanse ući u Sabor, i moguće HDZ-u oteti dosad praktički zagarantirana tri mjesta za dijasporu, koja su gotovo redovito osvajali. Iako je dominacija HDZ-a na izborima u dijaspori uobičajena, do iznenađenja je došlo na izborima 2016.

Tada je HDZ osvojio samo dva mandata, dok je treći osvojio Željko Glasnović. Kako je iz HDZ-a potvrđeno, Ljubo Ćesić Rojs ovom je kandidaturom prestao biti članom HDZ-a automatizmom, jer čim se pojavio na nekoj listi koja nije HDZ-ova, automatski se briše iz članstva stranke. S druge strane, u ovoj kampanji Rojs i predsjednik Zoran Milanović ne prestaju si međusobno komplimentirati, i zato je praktički glas za Rojsa glas za Milanovićevu kandidaturu za premijera SDP-ove vlade, što je doista poseban apsurd njegove kandidature. Kako je poznato, podršku Milanoviću on otpočetka daje, uz tvrdnju da će Milanović riješiti trajno pitanje statusa pripadnika HVO-a i 66. pukovnije za izgradnju cesta, koju u aktualnoj vlasti krste takozvanom. Uostalom, Ured predsjednika Republike je i poslao poziv Rojsu da prisustvuje godišnjici pogibije prvog hrvatskog policajca Josipa Jovića, a nije dobio poziv od MUP-a, što je nazvao sramotnim.

Nova dijaspora

– Ja podržavam one koji će riješiti status HVO-a, da se vode u registru hrvatskih branitelja. Politika je pokvarena, ja nisam za politiku, ja sam vojnik, gledam ispravno, boli me srce, ne prijetim nikome, ali usudim se reći da su to najveći grobari hrvatskog naroda u BiH. Ovdje je moj drugi rođendan, ovi moji me nisu pozvali, pozvali su me iz Ureda predsjednika, a ja sam se odazvao instituciji predsjednika, i neka ih je sram. Nisu me pozvali ni na zadnji Sabor, a ja sam utemeljitelj HDZ-a, rekao je na Plitvicama Rojs, da bi ga potom i isključili iz HDZ-a.

Predsjednik Milanović tom se prilikom oduševio kad je sreo Rojsa, te je njemu i njegovim kolegama uzviknuo: »Vas trebam«, a izjave su davali zajedno. Dakle, dileme nema – Rojs jest kandidat Milanovića, i obrnuto.

I na kraju, nešto potpuno drugačije – lista platforme Možemo! koju predvodi 21-godišnja studentica Elena Komarić iz Njemačke, koja pak predstavlja sve mlade ljude koji su morali otići iz Hrvatske jer su nezadovoljni kako se ovdje živi u kontekstu socio-ekonomskih prilika, ali i kulture korupcije koja u hrvatskom društvu postoji.

Uz to, zanimljivo je kako svoju listu za dijasporu nema Domovinski pokret, koji se deklarira kao veliki protivnik HDZ-a na desnom spektru, ali istovremeno ipak nisu istaknuli svoj sastav za borbu protiv HDZ-a u 11. jedinici. To je jedan od elemenata koji može ukazivati na dogovor HDZ-a i DP-a za postizbornu suradnju, unatoč »sirenskom zovu« predsjednika Milanovića koji u svoju tzv. vladu nacionalnog spasa poziva i DP, kao i Most.

Osam stranaka i koalicija

Svoje je liste istaknulo osam stranaka ili koalicija: Autohtoni HSP, potom savez Fokus-Republika, Odlučnost i pravednost Karoline Vidović-Krišto, Stranka Ivana Pernara, HDZ, spomenuto Hrvatsko bilo s nezavisnim Rojsom na čelu liste, potom Most te Možemo!. Zanimljivo je i kako sve te stranke ili koalicije nemaju po maksimalnih 14 kandidata, nego ih neki imaju i manje, a to je zakonski dozvoljeno jer se biraju ukupno tri zastupnika s ove liste. Primjerice Hrvatsko bilo ima osam ljudi na listi, a Možemo! svega sedam, dok OiP i Stranka Ivana Pernara imaju po šest kandidata.