Sveta misa

Molitve i simbolika Velikog četvrtka u gospićkoj katedrali

Marin Smolčić



 


Na Veliki četvrtak sinoć je u katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije u Gospiću svetu misu  povodom zadnje večere gospodnje predvodio preč. Mišel Grgurić, kancelar Gospićko-senjske biskupije u zajedništvu sa župnikom o. Antom Kneževićem, o. Markom Maglićem, đakonom vlč. Karlom Špoljarićem, uz asistenciju brata Boška Roguljića, bogoslova Marka Butkovića i ministrante.


Na početku svete mise, kancelar se obratio prisutnim vjernicima te prenio pozdrave dijecezanskog upravitelja mons. Richarda Pavlića. U propovijedi je preč. Grgurić spomenuo Posljednje večere kao one na kojoj je uspostavljena Euharistija, te ona na kojoj je Isus svojim vjernicima ostavio dvije zapovijedi ljubavi to su zapovijed ljubavi u kojoj od vjernika traži da ljube druge kako je On ljubio njih, kao  i zapovijed služenja koju je praktično pokazao perući noge učenicima i tražeći od njih da i oni to čine njemu na spomen. Naglasio je kako je u toj večeri počela Njegova strašna muka po kojoj je Isus Krist pokazao neizmjernu ljubav prema svima ljudima.




Vjerska simbolika kao podsjetnik na davna vremena


-Euharistija koju u tom času ustanovljuje bit će »spomen-čin« njegove žrtve. Isus apostole uključuje u vlastitu žrtvu i traži od njih da je trajno uprisutnjuju. Time Isus postavlja apostole  za svećenike Novoga saveza rekavši  „Za njih posvećujem samoga sebe da i oni budu posvećeni u istini,” istaknuo je kancelar Grgurić.


Zatim je nastavio pojašnjavajući simboliku kako je ta posljednja večera bila  za Isusove učenike i njihova prva večera na kojoj su blagovali novo pashalno janje, samo Kristovo tijelo i krv u prilikama kruha i vina. Pozivajući se na riječi pape Benedikta XVI., pojasnio je kako Riječi ustanovljenja u sva četiri teksta Evanđelja započinju s dvije tvrdnje o Isusovu činu, koje su za prihvaćanje cijeloga zbivanja u Crkvi zadobile bitno značenje. 


Kaže nam se da je Isus uzeo kruh, izgovorio blagoslovnu i zahvalnu molitvu i potom podijelio kruh. Na početku stoji eucharistia(Pavao/Luka), odnosno eulogia (Marko/Matej): „Oba pojma ukazuju na berahu, veliku zahvalničku i blagoslovnu molitvu židovske predaje, koja pripada i obredu Pashe i drugim blagovanjima. Ništa se ne jede, a da se Bogu ne zahvali za dar koji daruje: za kruh, koji proizvodi iz zemlje, kao i za plod trsa.”


Kancelar je dalje objasnio kako Kristova žrtva je jedina, ona dovršuje i nadilazi sve žrtve. Ponajprije, ona je dar samog Boga Oca: Otac predaje svoga Sina da nas pomiri sa sobom. istodobno je žrtva Sina Božjega, postalog čovjekom, koji slobodno i iz ljubavi, prikazuje svoj život Ocu u Duhu Svetomu radi nadoknađivanja našeg neposluha. 


Svoju propovijed preč. Mišel Grgirić završio je riječima: 


-Draga braćo i sestre, spominjući se slavne Kristove muke kojoj je prethodila presveta Euharistija zahvalimo Nebeskome Ocu na daru Njegovog Sina, na daru neizmjerne ljubavi koju nam je darovao i u prilikama kruha i vina trajno ostavio. Amen, zaključio je kancelar Grgurić.


Nakon homilije, kancelar je vjernicima oprao noge, upravo sjećajući se događaja kad je Isus u znak poniznosti i malenosti oprao svojim apostolima noge kod posljednje večere. Nakon svete mise posvećene hostije prenesene su u pokrajinski Tabernaukul. Zatim je uslijedilo ogoljenje oltara (denudatio altaris – ogoljenje oltara), kako bi se naglasio dolazak Velikog petka, dana kad je Krist Isus za nas ljude umro na križu. Zvona su  večeras nakon Slave utihnula do svečane Slave na Uskrs. Na misi je pjevao Katedralni zbor pod vodstvom Nikole Perišića. Isusove učenike  su predstavljali izabrani muškarci ih župe Navještenja Blažene Djevice Marije iz Gospića.