Jedna od zaštićenih ribljih vrsta našeg mora je i raža crnožiga (Raja polystigma, Regan, 1923)

Kao i većina ostalih raža i raža crnožiga ima romboidno tijelo, a može narasti do 60 centimetara u duljinu.

Koža je glatka, a bodljasta polja postoje samo uz prednji rub i bočno na prsnim perajama i to samo kod mužjaka. Prisutno je i nekoliko bodlji kod očiju te uzduž hrpta i na repu.

Donja strana tijela je potpuno glatka osim na rostrumu i prednjem rubu prsnih peraja.

Zubi su kod ženki tupi, a kod mužjaka šiljati.

S gornje strane tijela je sivosmeđa s mnoštvom crnih i nekoliko bijelih točaka.

Na stražnjem dijelu prsnih peraja postoji po jedna okrugla ‘okata’ pjega s crnim središtem, uokvirena crnim i bjelkastim rubom po čemu je ova vrsta i dobila ime.

Raža crnožiga je bentoska vrsta što znači da živi na dnu i to uglavnom mekanom, najčešće od 100 – 400 metara dubine no povremeno zalazi i u plića mora od svega 20 metara dubine.

Razmnožavanje je kod ove vrste oviparno.

Ženke godišnje polože od 20-62 kapsule, što ovisi o starosti.

Spolnu zrelost postiže s približno 50 centimetara dužine.

Hrani se rakovima, ribom, glavonošcima i polihetima.

Ova je vrsta raže mediteranski endem s tim da je nalazimo u središnjem i zapadnom dijelu Mediterana. Nešto je brojnija je uz obalu Afrike no u Jadranu je rijetka

Raža crnožiga je zakonom zaštićena vrsta tako da su zadržavanje na plovilu i prodaja strogo zabranjeni zbog čega slučajno ulovljene primjerke treba čim prije neozlijeđene vratiti u more.

Na slici su raža crnožiga (Raja polystigma) i do nje raža kamenica (Raja clavata)

Inače je u našem moru dozvoljen ulov samo dvije vrste raža i to raže modropjege (Raja miraletus, Linnaeus, 1758) i raže kamenice (Raja clavata, Linnaeus, 1758) koje se uostalom i najčešće love, a koje su isto tako i najmanje ugrožene.

Tako bi ribarima trebalo biti lako i jednostavno razlikovati zaštićene vrste od komercijalno dozvoljenih jer su osim ove dvije raže, sve ostale zakonom zaštićene.

A jedan od ribara koji u redovnom postupku jako vodi računa o zaštiti podmorja pa u skladu s tim i surađuje s Institutom vodeći evidenciju o ulovima ugroženih vrsta i puštajući sve zaštićene i ugrožene vrste kao i sve nedorasle primjerke natrag u more, je Nikola Kosanović. Zahvaljujući upravo njemu i imamo ove snimke raže crnožige.

Naravno, sve su raže nakon fotografiranja vraćene u more i još uvijek plivaju.

A snimak jednog takvog Nikolinog puštanja raže crnožige možete vidjeti ovdje.