Matija Miloš

Milanović se očito neće distancirati od kampanje. Ustavni stručnjak uvjeren da do poništenja izbora ipak neće doći

Dražen Ciglenečki

SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

SNIMIO : SERGEJ DRECHSLER

Matija Miloš s Katedre za ustavno pravo riječkog Pravnog fakulteta nema dvojbe da je Ustavni sud ispravno postupio u vezi s ponašanjem predsjednika Republike, međutim, uvjeren je da će sve ostati na upozorenju, premda Milanović ne pokazuje namjere distanciranja od kampanje



Predsjednik Zoran Milanović više se ne predstavlja kao premijerski kandidat SDP-a, ta stranke neće predati izbornu listu s njegovim imenom ako on prethodno ne podnese ostavku, a sama ga se ustručava javno spominjati i neće ga više zvati na svoje skupove. U tom se dijelu neosporno ispunjavaju uvjeti koje je u formi upozorenja u ponedjeljak postavio Ustavni sud.


Ali, Milanović faktično i dalje sudjeluje u predizbornoj kampanji i daje izjave što će raditi kada, odnosno ako postane premijer. To je bio glavni naglasak i njegovog jučerašnjeg istupa u Puli. Na taj način predsjednik Republike ne poštuje zahtjev Ustavnog suda da se u potpunosti isključi iz izbornog procesa. Uostalom, Milanović je sam najavio da se neće pridržavati tog upozorenja.


Pozorno praćenje


Akteri kojima je ono upućeno prihvatili su ga, dakle, polovično. SDP praktično u cijelosti, a predsjednik Republike djelomično. Predsjednik Ustavnog suda Miroslav Šeparović rekao je da će to tijelo pozorno pratiti tijek kampanje, a to čini i Državno izborno povjerenstvo. Zaprijetio je Šeparović i strogim sankcijama u slučaju ignoriranja upozorenja od strane onih zbog kojih je donijeto, ali upitno je hoće li Ustavni sud zaista posegnuti za njima.




Matija Miloš s Katedre za ustavno pravo riječkog Pravnog fakulteta nema dvojbe da je Ustavni sud ispravno postupio u vezi s ponašanjem predsjednika Republike, međutim, uvjeren je da će sve ostati na upozorenju, premda Milanović ne pokazuje namjere distanciranja od kampanje.


– Nisam ja protiv poništavanja izbora, oni bi se sigurno poništili kada bi to bilo apsolutno neizbježno. No, vrlo je teško reći kako bi se prešlo tu granicu. Ohrabruje da je SDP stao s određenim egzibicijama, ali predsjednik Republike još, nažalost, ne razumije da bi se trebao dovesti u red.


To, naravno, povlači njegovu odgovornost za kršenje Ustava i parlamentarna većina bi mogla pokrenuti postupak predsjednikovog opoziva. Ali, to je nerealna opcija, a i bilo bi besmisleno s obzirom na to da se izbori za predsjednika Republike ionako trebaju održati krajem godine.


Ono što je realno je da predsjednik nastavi to što sada radi, nadam se samo da će političke stranke voditi kampanju bez njega, neovisno o njegovim nastojanjima da on od toga radi estradni moment. Ako bi stranke pokleknule, Ustavni sud bi morao poništiti izbore, budući da birači ne bi imali što birati. Izbori bi se sveli na referendum o povjerenju predsjedniku Republike. To što Milanović sada radi ne može još biti razlog Ustavnom sudu za poništenje izbora, kazao nam je Miloš.


Zdravlje i dužnost


On naglašava da nigdje ne piše kada se izbori poništavaju, ali se to događa ako niti jedna blaža mjera ne može dovesti do ispravljanja situacije.


– Kada se pogrešno prebroji glasove ili se uoče neke nepravilnosti s glasačkim kutijama, problem je moguće riješiti samo poništenjem izbora. No, ovdje je riječ o govoru i Ustavni sud bi morao utvrditi da je taj predsjednikov govor zaveo, zaslijepio birača do razine da to više nisu izbori, da su birači, na neki način, zavarani. Jako bi to teško bilo i zato sam siguran da se Ustavni sud ne bi odlučio poništiti izbore zbog predsjednikovog govora.


Istina, jednom je tako nešto Ustavni sud već napravio, kada je odbio referendum o COVID-potvrdama, jer građani navodno nisu znali što točno potpisuju. Bilo je to, međutim, totalno krivo, i u slučaju da bi Ustavni sud isto učinio u vezi s izborima, bilo bi to epohalno i iznimno problematično, sustav bi se sasvim raspao.


Uostalom, tko bi raspisao nove izbore, predsjednik koji je sve i izazvao? Mislim da je Ustavni sud zamahao s mogućnošću poništenja izbora samo da bi se svi smirili, procjenjuje Miloš, koji odbacuje i ideju da Ustavni sud Milanovića proglasi nesposobnim za obnašanje dužnosti jer se članak u Ustavu o tome odnosi na zdravstveno stanje predsjednika.


Iako je predsjednik Ustavnog suda donio odluku da se neće objavljivati izdvojena mišljenja članova koji nisu glasovali za upozorenje, ona su dospjela u javnost. Potom je Šeparović stavio na web stranicu Ustavnog suda i izdvojena mišljenja Andreja Abramovića, Lovorke Kušan i Gorana Selaneca i zapisnik sjednice na kojoj se odlučivalo o upozorenju predsjedniku Republike i SDP-u.


Uza sve ograde prema sadržaju upozorenja, ovo troje ustavnih sudaca također dijeli stav da Milanović ne može sudjelovati u izborima za Sabor, a za Miloša je to i najvažniji dio njihovog zajedničkog izdvojenog mišljenja.


Neosporna suština


– Suština odluke Ustavnog suda je da se predsjednik Republike ne smije kandidirati. Izdvojeno mišljenje to ne osporava. Naprotiv, njime se ističu argumenti koje su sveučilišni nastavnici ustavnog prava isticali tijekom proteklog tjedna te ih se osnažuje apsolutno primjerenom, detaljnijom argumentacijom. Predsjednik Republike ne mora nestati iz javnog života. Može i mora govoriti u mjeri u kojoj to traži obnašanje njegovih ovlasti. Ovo nije znanstvena fantastika.


Čini nam se da jest zbog toga što je Zoran Milanović u svojem izričaju tijekom čitavog svojeg mandata nastupao tako kako jest, ali nekoliko je komentatora već ispravno podsjetilo da je na početku svojeg mandata pokazivao veliku dozu suzdržanosti naspram tadašnjih parlamentarnih izbora i međustranačkih odnosa uopće. Dakle, može se, i u svjetlu višestranačja, mora se. Niti jedna politička stranka nije, niti smije postati instrumentom predsjednika Republike, napisao je Miloš na Facebooku.