Sastanak uoči glasovanja u Saboru o Lex LNG-u / Snimio Silvano JEŽINA
Plutajući LNG, a najnovije informacije govore da će biti riječ o brodu starom 37 godina, trebao bi doći u Omišalj suprotno svim ekološkim standardima. Takav terminal neće stvoriti nova radna mjesta, neće biti pokretač razvoja, za razliku od kopnenog terminala, za koji je izdana lokacijska dozvola. To je suština priče. Lex LNG donosi se na isti način kao Lex Agrokor, da bi se pogodovalo lobijima, rekao je Bernardić
OMIŠALJ Lex LNG, kao i Lex Agrokor donosi se da bi se pogodovalo lobijima. Scenarij je sličan kao kod Agrokora, samo su drugi akteri, ali posljedice mogu biti katastrofalne, posebno za stanovnike Primorsko-goranske županije i Općine Omišalj, kazao je Davor Bernardić, saborski zastupnik i predsjednik SDP-a, nakon sastanka na kojemu su načelnica Općine Omišalj i župan Zlatko Komadina sa svojim suradnicima saborskim zastupnicima, uoči glasovanja u Saboru o Lex LNG-u, upoznali s argumentima kojima Općina i županija raspolažu protiv plutajućeg LNG terminala i Prijedloga zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin.
Saborski zastupnici o ovom će zakonu glasovati već u petak, po hitnoj proceduri.
Lex LNG se, nastavio je Bernardić, donosi na način da se pogoduje zainteresiranima, ne vodeći računa o ekološkom utjecaju projekta i protivno volji građana.
– To je ono što je poražavajuće u ovom projektu. Plutajući LNG, a najnovije informacije govore da će biti riječ o brodu starom 37 godina, trebao bi doći u Omišalj suprotno svim ekološkim standardima. Takav terminal neće stvoriti nova radna mjesta, neće biti pokretač razvoja, za razliku od kopnenog terminala, za koji je izdana lokacijska dozvola. To je suština priče. Lex LNG donosi se na isti način kao Lex Agrokor, da bi se pogodovalo lobijima, rekao je Bernardić.
Antunac je tijekom svog izlaganja kazao kako će, prema neslužbenim informacijama kojima raspolaže, u Omišlju biti angažiran brod Golar Spirit, kao plutajući terminal. Riječ je o brodu izgrađenom prilično davne 1981. godine, a Antunac je postavio i pitanje bunkering stanice za LNG u Rijeci, koja trošak projekta povećava za 100 milijuna eura, dok bi, prema njegovom mišljenju, daleko ekonomičnije bilo izgraditi fiksni terminal i bunker stanicu u Omišlju.
Uz Bernardića i još pet zastupnika iz SDP-a, jedina zastupnica koja se pojavila na sastanku bila je Ines Strenja Linić, koja je kazala kako će posljedice plutajućeg LNG-a plaćati svi građani Republike Hrvatske.
Strenja Linić: Posljedice onoga za što ćete dignuti ruku osjećat ćete do kraja života
– Uz to će ekološke posljedice i štete u turizmu plaćati svi stanovnici ove regije. Dati koncesiju kompaniji koja će prijeći u strano vlasništvo, plaćati 20 milijuna dolara godišnje za najam broda, jer sada se izgleda brod ipak neće kupovati, nego unajmiti, i to brod star 37 godina, a zakupljeno je svega četiri posto kapaciteta. Pitanje je koliko je taj projekt isplativ. Građani Hrvatske moraju čuti da ćemo svi mi plaćati gubitke i poručiti svojim zastupnicima u Saboru da na to nisu spremni. Ovaj projekt traži reviziju i tehnologije i lokacije. O tome treba razgovarati, a ne donositi zakon u sjeni najveće krize hrvatske vlade. Snagom broja ruku svih onih koje su vladajući kupili vjerojatno će proći, ali naša poruka mora biti jasna, rekla je Strenja Linić.
Mostova zastupnica osvrnula se i na nedolazak saborskih zastupnika ostalih stranaka, iako su svi bili pozvani.
– Ako je netko saborski zastupnik iz ovoga kraja, mora živjeti s ovim krajem i razmišljati što je u interesu njegovih stanovnika, a ne da u Zagrebu odlučuju gdje će biti i što će misliti. Zastupnici imaju odgovornost i ne moraju uvijek slušati direktive iz Zagreba. Moja poruka im je – u ovom kraju ćete živjeti i dalje, a saborski mandat samo je mala epizoda u vašim životima. Posljedice onoga za što ćete dignuti ruku osjećat ćete do kraja života, i vi vaša djeca, rekla je Strenja Linić.
Mirela Ahmetović: Projekt suprotan odredbama prostornog plana, a protive mu se i stanovnici županije i Omišlja
Na samom sastanku saborskim zastupnicima je iznesen niz argumenata protiv gradnje terminala i donošenja posebnog zakona. Načelnica općine Omišalj Mirela Ahmetović kazala je kako „priča počinje i završava time da je projekt suprotan odredbama prostornog plana županije i općine, a uz to mu se protive i stanovnici Primorsko-goranske županije i Općine Omišalj“.
Novinare je zanimalo zbog čega na sjednici Sabora u trenutku kad se odlučivalo o tome hoće li Lex LNG u hitnu proceduru ili ne, nije bilo gotovo nikoga od zastupnika SDP-a. Bernardić je, umjesto da odgovori, kolegicu koja je pitanje postavila prozvao da je „vjerojatno to pitanje dobila od svojih urednika, koji žele nametnuti temu da se SDP nije usprotivio“. Nastavio je da o uvrštavanju točaka na dnevni red odlučuje predsjednik Sabora.
– SDP je jasno i nedvosmisleno tražio da taj cijeli zakon ide u redovnu proceduru, rekao je Bernardić.
– Prekršeni su hrvatski zakoni i direktive EU. Već smo podnijeli tužbu protiv rješenja o prihvatljivosti projekta Ministarstva zaštite okoliša i energetike, a ako se zakon u petak izglasa, idemo i na Ustavni sud, kako bi se ocijenila ustavnost, poručila je načelnica, dodajući kako Općina Omišalj nije protiv strateških projekata, što dokazuje i činjenica da na svom teritoriju ima Janaf, Dinu i Zračnu luku, a u prostornim planovima i predviđen kopneni LNG terminal.
– Protivimo se nepoštivanju zakona i agresiji prema lokalnom stanovništvu, rekla je Ahmetović.
Komadina: Jako jeftino u pravilu nije i jako sigurno
Župan Komadina je naglasio kako su u prošlosti stanovnici županije i Omišlja u više navrata bili izigrani prilikom realizacije velikih projekata.
– Tako je i sada. Gradi se terminal, a Dina nije sanirana, rafinerija na Urinju nije modernizirana, a nemamo nikakvih jamstava ni da će termoelektrana na Urinju biti na plin. Zar nismo ništa naučili na primjeru Ine, gdje su došli strani vlasnici. Interes budućih stranih vlasnika plutajućeg terminala je da on bude što jeftiniji, a jako jeftino u pravilu nije i jako sigurno. Da sam siguran kako ovaj projekt neće štetiti građanima, turizmu i okolišu, ne bih bio protiv, ali ovako ne mogu biti nego protiv LNG terminala, rekao je Komadina.
Tijekom sastanka savjetnik Općine Omišalj za energetiku Ognjen Antunac i predstavnica županije u povjerenstvu za procjenu utjecaja na okoliš LNG terminala Koraljka Vahtar Jurković prezentirali su čitav niz argumenata protiv njegove gradnje.
Antunac je naglasio kako Hrvatska ima mogućnosti dobave plina iz različitih izvora, putem interkonekcija s Italijom i Slovenijom, kao i da projekt, s tarifama koje je odobrila Hrvatska regulatorna energetska agencija, ne može biti isplativ.
– Lex LNG predviđa da se investitoru plaća takozvana spremnost, što znači da ćemo plaćati i u slučaju da ne radi punim kapacitetom, koji je sad smanjen na 2,6 milijardi kubičnih metara plina,upozorio je Antunac.
Vahtar Jurković je istaknula brojne negativne aspekte, od ekoloških, do vizualnog utjecaja LNG terminala na Riječki zaljev, kao i neusklađenost s prostornim planovima i zakonima Republike Hrvatske.
