Dvadeset i tri crne točke na hrvatskim prometnicama uklonjene su u sklopu projekta “Sanacija opasnih mjesta na državnim cestama”, u proteklih pet godina.

Od tog broja najviše je opasnih mjesta, čak sedam, sanirano u Primorsko-goranskoj županiji, objavljeno je  u riječkom hotelu Hilton, na završnoj konferenciji projekta vrijednog 9,1 milijuna eura, od čega je 85 posto osigurano bespovratnim sredstvima Europskog fonda za regionalni razvoj.

Konferenciji su prisustvovali Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture, Josip Škorić, predsjednik uprave Hrvatskih cesta koje su bile nositelj projekta, uz predstavnike MUP-a, Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije(SAFU), Prometnog fakulteta u Zagrebu i drugi sudionici, a istaknuto je kako je svrha izvedenih zahvata u prvom redu bila povećanje sigurnosti cestovnog prometa te približavanje zadanom cilju smanjenja smrtnosti u prometnim nesrećama u Hrvatskoj za pedeset posto, do 2030. godine, te cilju EU od nula smrtnih stradavanja na cestama do 2050. godine.

– Ovo je vrlo važan projekt za sigurnost cestovnog prometa, kroz sanaciju opasnih mjesta na državnim cestama diljem Hrvatske. Stručnjaci iz hrvatskih cesta su, zajedno s Ministarstvom unutarnjih poslova, detektirali ta opasna mjesta i uspjeli ta dvadeset i tri opasna mjesta sanirati smanjiti rizik od pogibelji, posebno za najugroženije sudionike u prometu – pješake, bicikliste i motocikliste, rekao je ministar Butković, ističući kako potencijalno opasnih mjesta na državnim cestama ima još, a njihova kontinuirana sanacija u smislu povećanja sigurnosti za sve sudionike u prometu će se nastaviti u narednim godinama.

Predsjednik uprave HC-a Josip Škorić je dodao kako povećanje sigurnosti u cestovnom prometu nije samo stvar pojedinačnih projekata, već zadaća na kojoj se kontinuirano radi.

– Na tome se radi svakog dana, korz redovito održavanje cesta, kroz ovakve zahvate, kao i detektiranjem opasnih mjesta i to ne samo po važećoj metodologiji utvrđivanja crnih točaka, nego i preventivnim zahvatima na mjestima koja su potencijalno opasna.

Interes Hrvatskih cesta, kroz nacionalni program sigurnosti prometa na cestama, u kojemu sudjelujemo u suradnji s Ministarstvom unutarnjih poslova, je da ispunimo ciljeve programa, u prvom redu smanjenje broja poginulih na cestama za pedeset posto do 2030. godine, a zatim i vizije nula, odnosno prometa bez poginulih na cestama do 2050. godine, što je i vizija Europske unije. To nam jamči da će se ovakvi projekti i dalje nastaviti, uz financiranje iz EU, rekao je Škorić.

Na pitanje novinara o broju crnih točaka na državnim cestama koje još treba sanirati, Škorić je odgovorio kako ih, uz striktnu primjenu važeće metodologije, više praktički nema, ali će budući zahvati biti usmjereni na preventivno djelovanje.

– Svake tri godine se promatraju sve lokacije na kojima su se događale prometne nesreće i na temelju toga se određuju nove crne točke. Kako se te crne točke detektiraju, tako promptno djelujemo na njihovoj sanaciji, rekao je Škorić.

Sanirane crne toče u PGŽ-u su raskrižje Zametske i Liburnijske ulice u Rijeci, gdje su postavljene zaštitne ograde i izmijenjena prometna signalizacija, raskrižje u Zvonimirovoj, kod zgrade Novog lista, Krešimirova ulica kod podvožnjaka ispod željezničke pruge, raskrižje ulice Janka Polić Kamova, XIII divizije i Jadranske magistrale, gdje je izgrađen kružni tok, skretanje za Klanfare, kod Jadranova, na Jadranskoj magistrali, lokacija Jasenova kod Novog Vinodolskog, također na Jadranskoj magistrali, te raskrižje na istoj prometnici kod Bakra, na skretanju prema Hreljinu.