Nakon nepune četiri godine rada, 10. saziv Hrvatskog sabora u četvrtak je raspušten, odluku o tome donio je jednoglasno, sa 143 glasa za raspuštanje.

Želim vam puno sreće, možete se raspustiti koliko god želite, rekao je zastupnicima predsjednik Sabora Gordan Jandroković-

Raspuštanje Sabora, koji je konstituiran 22. srpnja 2020, predložili su klubovi saborske većine, samo 15-ak dana nakon što su odbili oporbeni prijedlog o raspuštanju.

Na potezu je sada predsjednik Republike Zoran Milanović koji će odrediti točan dan kada će se birati novi, 11. saziv Sabora, a bit će to u travnju ili u svibnju.

Usvojene izmjene Kaznenog zakona

Sjednicu Sabora možete pratiti ovdje.

Zastupnici su posljednje slobodne govore za govornicom uoči glasanja o raspuštanju Hrvatskog sabora još jednom iskoristili u srijedu kako bi građanima uputili predizborne poruke i pozvali ih da izađu na predstojeće parlamentarne izbore.

Mostov Marin Miletić usporedio je izlaznost na izbore za Hrvatski sabor 2020. godine, kada je na njih izašlo 46 posto birača, i 2000. godine, kada je preko 72 posto građana obavilo svoju dužnost, izrazivši nadu da će se taj trend vratiti u ovom izbornom ciklusu.

“HDZ je zajedno s partnerima vladao Hrvatskom s ukupno 16 posto biračkog tijela i to je poraz demokracije. Molim vas, dragi ljudi izađite na izbore, glasajte za koga god želite, ima nas mnogo, nemojte ostati doma, ovo su ključni izbori koji će odlučiti o budućnosti Hrvatske idućih 20 godina”, kazao je.

Ispričao se svakome koga je namjerno ili nenamjerno uvrijedio, kako kolegama iz oporbe, tako i onima iz redova vlasti. “Nemojte mi uzeti za zlo, neka Bog dragi čuva našu Hrvatsku”, poručio je.

Građane je na izbore pozvala i nezavisna zastupnica Marina Opačak Bilić uz zahvalu svim onima koji su joj dali glas na prošlim izborima. “Iskoristite svoje pravo da izađete na izbore i birate zastupnike koji se bore i koji doista jesu vaš glas”, rekla je.

Ništa od osnivanja istražnog povjerenstava o financiranju medija

Prijedlog 18 oporbenih zastupnika da se osnuje istražno povjerenstvo koje bi utvrdilo kako državne tvrtke i institucije troše novac za oglašavanje u medijima nije u četvrtak dobio potporu saborske većine.

Osnivanje takvog povjerenstva oporba je zatražila nakon otkrića afere „Mreža” čiji epilog je bila smjena tadašnjeg ministra gospodarstva Davora Filipovića i njegovog posebnog savjetnika Jurice Lovrinčevića.

Lovrinčević je lokalnoj zagrebačkoj televiziji Mreža TV nudio novac državnih tvrtki za kupnju oglasnog prostora a zauzvrat za sebe tražio da mu se osobno vrati polovica novčanog iznosa.

Oporba naime sumnja da se sličnim transakcijama nije samo izvlačio novac iz državnih tvrtki, već su se na taj način također potplaćivali mediji kako bi u pozitivnom tonu izvještavali o radu vladajuće stranke, ministara i premijera Andrej Plenkovića.

Neka od pitanja koja neće dobiti odgovor su koji su sve mediji financirani državnim novcem, u kolikom iznosu, je li to utjecalo na njihovu uređivačku politiku te je li za izvlačenja državnog novca znao premijer Plenković.

Pavliček u slavonskoj nošnji

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) naglasio je kako Hrvati zaslužuju više i bolje od vladavine HDZ-a posljednjih osam godina, tijekom kojih je, tvrdi, iz Hrvatske iselilo nekoliko stotina tisuća ljudi, a ovi koji su ostali plaćaju dvostruko skuplje razne prehrambene proizvode nego u Austriji ili Sloveniji. Kritizirao je HDZ i zbog situacije s migrantima, izbora Ivana Turudića za glavnog državnog odvjetnika, smjene 30 ministara uglavnom zbog sumnje u korupciju.

“Imamo priliku mijenjati stvari iz korijena, vjerujem da će građani prepoznati istinske domoljubne opcije koje se bore za dobrobit hrvatskog naroda, jednakost svih u Hrvatskoj”, kazao je predsjednik Kluba Hrvatski suverenisti, koji je za govornicu stao odjeven u slavonsku narodnu nošnju reklju. Uz kritiku koju je uputio većini kolega zastupnika zbog nedolaska na posao i većinom poluprazne sabornice, zahvalio je svim saborskim službama, “obitelji, supruzi, koja je najviše trpjela što me nema pored troje djece, ali ako želite bolje ovoj državi onda se trebate žrtvovati”.

Vidović (SD): Naši ljudi su i onih 100.000 Nepalaca i Filipinaca

Davorko Vidović se u ime Kluba Socijaldemokrati ispričao građanima za ono što su učinili, a možda nisu trebali, kao i za ono što nisu učinili, a građani su od njih očekivali da učine. Osvrnuo se i na situaciju u kojoj je nastao njihov Klub, a potom i stranka, podsjetivši kako je 18 zastupnika izbačeno iz SDP-a. Ocijenio je to povijesnim presedanom.

“Vrijednosti socijaldemokracije, sloboda, pravda, solidarnost, jednakost su najviše vrijednosti i smatrali smo da je ovo sjajna prilika i naša obveza da se borimo za te vrijednosti za naše ljude. Naši ljudi su i onih 100.000 Nepalaca i Filipinaca i za njih želimo da žive dostojanstveno, kao ljudi, da se osjećaju dobrodošlo. Za našu zemlju, naše ljude, našu Hrvatsku”, zaključio je.

Nije svejedno tko je kako radio i što govorio u ovom visokom Domu, poručio je Stephen Nikola Bartulica u ime Kluba Domovinskog pokreta obraćajući se svojim biračima, posebice mladima.  Pozvao ih je da izađu na izbore, glasaju i preuzmu odgovornost za stanje u državi. “Što mi nudimo? Hrvatska na prvom mjestu, najprije moramo zaštititi svoj interes, svoju granicu, moramo biti na razini zadatka da koji put Bruxellesu kažemo ‘ne’. Mi služimo narodu”, kazao je.

Dario Zurovec iz kluba Fokusa i Reformista upozorio je da Hrvatska nemilice i bez kontrole troši novac iz europskih fondova, ali da taj novac nije besplatan.

”U toj priči u kojoj mi sebi napumpavamo balon, taj balon će puknuti. A onda kada pukne, opet ćemo imati krizne godine i opet ćemo gledati gdje ćemo i što ćemo”, rekao je. Zbog toga birači moraju na izborima zaokružiti one političare koji gledaju puno dalje od jednog mandata, dodao je.

Marić: Povećanje mirovina i priuštivo stanovanje prioriteti SDP-a

Marijana Puljak (Centar) istaknula je da primjer grada Splita pokazuje da je moguće imati poštene javne natječaje za sva radna mjesta i racionalno trošiti gradski novac. Što se tiče aktivnosti u parlamentu, nabrojala je za koje se tema zalagala, a koje su važne za Dalmaciju.

”Tražili smo da Vlada ubrza proces sanacije u bivšoj tvornici Dugi rat, za izgradnju brze ceste od Omiš do Trogira i za otvara odjela za dječju psihijatriju u KBC Split. Nema bolničkog kreveta od Dubrovnika do Zagreba za mlade kojim treba psihijatrijska pomoć”, kazala je Puljak.

Zastupnica SDP-a Andreja Marić napomenula je da statistički podaci kojima se Vlada hvali zamagljuju pravo stanje kad je riječ o životnom standardu građana, pogotovo umirovljenika.

”Svaki treći građanin stariji od šezdeset pet godina je siromašan, po čemu smo četvrti u EU. Linija siromaštva iznosi 572 eura prema podacima Sindikata umirovljenika, a čak 70 posto svih umirovljenika ima mirovinu ispod tih iznosa”, navela je.  Povećanje mirovina, kao i programi priuštivog stanovanja za mlade bit će neki od prioriteta SDP-ove vlade, dodala je Marić.

Predrag Štromar (HNS) naglasio je da se uspjesi ne mjere brojem replika ili povreda poslovnika u Saboru, već u ostvarenim rezultatima.

”Jedan od uvjeta HNS-a za podršku aktualnoj Vladi bila je dostupnost vrtića za svu djecu. To je ostvareno, stvoren je sustav koji omogućuje jednake startne pozicije za svako dijete. Isto tako, stvoreni su uvjeti za širenje kapaciteta i bolji materijalni uvjeti zaposlenika”, poručio je Štromar.

Vukovac: Nepravedna izborna pravila

Uoči novih parlamentarnih izbora, Ružica Vukovac iz kluba Za pravednu Hrvatsku govorila je nepravednim izbornim pravilima.

”Izborni zakon je nepravedan prema većinskom narodu jer daje preveliku prednost nacionalnim manjinama, što je iznimka u cijeloj EU. Tako da je primjerice zastupniku talijanske ili romske manjine dovoljno oko 100 birača, dok zastupniku hrvatske nacionalnosti treba i do 40 tisuća glasova”, napomenula je.

Zastupnik HDZ-a Nevenko Barbarić u govoru se osvrnuo na dodjelu BiH statusa zemlje kandidatkinje za članstvo u EU, što je ocijenio najvećim vanjskopolitičkim uspjehom Banskih dvora.

”Istina, nismo izmijenili izborni zakon ali je istina da kao politički narod u zadnjih 20 godina nikad nismo imali snažniju poziciju i nikad nismo imali čvršću potporu Hrvatske i zapadnih demokracija”, rekao je Barbarić.

Benčić: Za one koji su ostali, Hrvatska je postala čekaonica

Sandra Benčić sumirala je mandat Kluba Možemo!. Podsjetila je što su predlagali, a što vladajući nisu prihvatili, no sretna je, dodala je, što je parlamentarna većina ipak neke prijedloge, pa makar predstavljajući ih kasnije kao svoje, usvojila. Poput, navela je, uvođenja besplatnih obroka u škole ili modela za obnovu Zagreba i Banije nakon potresa. Žalosti ju što vladajući posljednjih 30 godina nisu stavili ljude kao prioritet.

“Nikada politici ljudi nisu bili na prvom mjestu i zbog toga su mnogi otišli, a za one koji su ostali Hrvatska je postala jedna velika čekaonica”, rekla je. Čeka se na pregled kod doktora, na sudske presude desetljećima, na prvi u mjesecu da na račune sjedne plaća, dodala je.

“Najveći zadatak za nas je da stvorimo uvjete rada i života koji će stvoriti zemlju u koju se dolazi, ne iz koje se odlazi”, kazala je Benčić.

Katarina Peović (Klub Radničke fronte i HSS-a) još je jednom iskoristila priliku da uputi kritiku HDZ-ovoj vladi zbog donošenja “antiradničkog Zakona o radu”.

Hrvatski sabor u četvrtak je, uz negodovanje oporbe i razmjenu uvreda i optužbi, izmijenio Kazneni zakon kojim se u kazneno zakonodavstvo uvode dva nova kaznena djela, femicid i curenje informacija iz sudskih istraga.

Uoči glasovanja predsjednik SDP-a Peđa Grbin zaželio je svima sretan dan raspuštanja Sabora, kazavši da darovi koji se donose na ovaj praznik nisu oni koje dobar dio Hrvatske želi – ne žele ih novinari, zviždači i svi oni koji se žele boriti protiv kriminala. “Ovaj zakon je namijenjen da se dimnom zavjesom prikrije krađa i korupcija”, poručio je Grbin.

Reiner: Nitko neće proganjati novinare

“Dar čeka državna blagajna od Grbina koji je ‘drpio’ 7000 eura”, uzvratio je Hrvoje Zekanović (HDS) a Željko Reiner (HDZ) mu poručio da “uporno laže i misli da će ponavljanjem uvjeriti građane u nešto što nije istina”. Nitko neće proganjati novinare i medije, to izrijekom piše u zakonu, istaknuo je  Reiner.

Kakav je to zakon u kojem mora izrijekom pisati da se novinare i zviždače neće proganjati i da će štiti javni interes, upitala je Marija Selak Raspudić (Most) i odmah dala odgovor. To može biti samo onaj zakonu u čijem temelju leži da će činiti suprotno, kazala je.

Nikola Mažar (HDZ) naglasio je da se zakonom štite ustavna prava, pravo na pravično suđenje, presumpcija nevinosti, novinari i javni interes.

Anka Mrak Taritaš (GLAS) napomenula je da su članovi HDZ-a u Europskom parlamentu glasali za uredbu koja je drugačija od ovog zakona, upitavši postoje li dva HDZ-a, jedan domaći i jedan briselski.

I Katarina Peović (RF) kritizirala je zakon kao “stavljanje flastera na usta novinara” i završila s porukom “Smrt fašizmu sloboda narodu”.

“Slobodu trebate prvo dati mužu a onda narodu”, replicirao joj je Josip Đakić (HDZ). “Nemojte se pozivati na slobodu kad vas žele privesti policajci zbog obiteljskog nasilja”, poručio je .

“Smrt fašizmu i smrt komunizmu”, nadovezao se Dario Hrebak (HSLS).

Orešković: Pod krinkom femicida

Dalija Orešković (SsiP) ocijenila je da je premijer Andreja Plenković prevario sve žene jer je pod krinkom femicida podvalio kazneno djelo curenja informacija iz istraga .

“Izbori se pretvaraju u pitanje hoće li na slobodi ostati AP, premijer, naše sunce, ili ćemo bez slobode ostati svi mi ostali”, rekla je Orešković nakon čega je netko u sabornici na zvučnik pustio poruku koju je ranije uputila Peović.

Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) naglasio je da svaki pokušaj ograničavanja sloboda je loš, da je zakon loš za građane, novinare, za demokraciju.

Temeljna intencija izmjena Kaznenog zakona, te zakona o kaznenom postupku i  o zaštiti od nasilja u obitelji je daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, radi čega se uvodi i posebno kazneno djelo femicida. Uz femicid, uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama, koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.

Kod novog kaznenog djela, curenja informacija iz sudskih istraga, odnosno neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, uvrštena je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa, zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu. I dok oporba u tome vidi zastrašivanje medija, vladajući to opovrgavaju.

Počinitelj, kako  je propisano, može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, a posebno se propisuje da novinari ne mogu biti počinitelji, pomagatelji niti poticatelji ovog kaznenog djela.

Zastupnici su  izmjene Kaznenog zakona izglasali sa  77 glasova za, 60 protiv i jednim suzdržanim.