Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uputio je u javno savjetovanje Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje do 2030. te prateći Akcijski plan provedbe od 2024. do 2026.

Sustav suzbijanja trgovanja ljudima u Hrvatskoj se razvija u kontinuitetu od 2002. godine s naglaskom na potrebe žrtava od trenutka identifikacije žrtve do njene integracije u društvo, kao i na sankcioniranju izvršitelja u skladu s međunarodnim standardima. Od 2016. do kraja prošle godine u Hrvatskoj su evidentirane 243 žrtve trgovanja ljudima, među kojima ima i stranih državljana. Procjenjuje se da je u svijetu oko 24,9 milijuna ljudi stradalo zbog trgovanja ljudima, odnosno da skoro 50 milijuna ljudi živi u nekom obliku modernog ropstva i iskorištavanja. Na aktualnom Nacionalnom planu počelo se raditi još u veljači 2022. kroz nadogradnju uspostavljenog sustava suzbijanja trgovanja ljudima i jačanje suradnje RH s drugim državama, međunarodnim i regionalnim organizacijama kroz sudjelovanje predstavnika državne uprave i organizacija civilnoga društva. U oba plana u popisu ciljeva i mjera naglasak je stavljen na prevenciju kriminalnih aktivnosti, zaštitu žrtava i kažnjavanje kriminalaca.

I žene i muškarci

Trgovanje ljudima jedan je od najbeskrupuloznijih primjera kršenja ljudskih prava s ciljem ostvarivanja ilegalnog profita od kojega, zbog njegove globalne rasprostranjenosti, nije izuzeta niti jedna država svijeta. Žrtve se eksploatiraju za prisilni rad, u svrhu seksualnog iskorištavanja, prosjačenja, uvlačenja u kriminalne grupacije, a sve češće se mete regrutiraju preko interneta. U međunarodnim i nacionalnim okvirima žene i djevojčice najčešće su žrtve, upozorava se u dokumentima upućenim u javnu raspravu koja će biti otvorena za prijedloge i sugestije do 31. ožujka.

Prema dostupnim podacima MUP-a, u razdoblju od 2016. godine do 31. listopada 2023., na teritoriju Hrvatske identificirane su 243 žrtve trgovanja ljudima, od čega je najviše, njih 145, hrvatskih državljana. Ostali stradali pretežito su porijeklom iz trećih zemalja, i to najčešće iz Tajvana (59) i BiH (14), a slijede države poput Brazila, Ugande, Afganistana, Pakistana, Tajlanda te Burkine Faso, Njemačke, Slovačke, Rumunjske, Srbije, Filipina i Nigerije s incidencijom od 1-4 osobe u raljama kriminalaca.

Goran Kovacic/PIXSELL

U promatranom razdoblju udio žrtava ženskog spola (žena i djevojčica) je značajniji (9,09%), čime Hrvatska ne odudara od trenda na razini Europske unije. U dobi do 18 godina evidentirane su 93 žrtve, od kojih su 62 osobe ženskog spola, dok su najčešće mete trgovine ljudima osobe između 19 i 30 godina, u 97 slučajeva, mahom žena, njih 53.

Među metama od 31 do 40 godina pretežito su muškarci, njih 24 u odnosu na 8 žena, što se povezuje s njihovom involviranošću u kriminalnim skupinama. U rasponu od 41 do 50 godina života identificirano je 13 žrtvava, 9 muškaraca i četiri žene, a među starijima od 50 godina opet je više ženskih osoba, njih šest u odnosu na dvojicu muškaraca, navodi se u analizi oba plana. U Globalnom izvještaju o trgovanju ljudima Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNDOC) navedeno je da je među žrtvama spolne eksploatacije identificirano dvije trećine žena. Kao žrtve ropstva i preprodaje droge registrirani su isključivo muškarci. Trgovanje ljudima kao ropstvo modernog doba nije relikt nekog prošlog vremena, već unosna kriminalna djelatnost iza koje ostaju pogubne posljedice za žrtve te velika ilegalna zarada za skupine organiziranog kriminala, koja se godišnje mjeri u milijardama, točnije u iznosima od čak 150 milijardi dolara. Prema međunarodnim podacima, riječ je o najprofitabilnijoj kriminalnoj raboti uz trgovanje drogom i oružjem.

Informiranje javnosti

S obzirom na referentne podatke, radna skupina od dvadesetak članova državnih tijela i nevladinog sektora predložila je nekoliko ciljeva i pratećih mjera Nacionalnog i komplementarnog Akcijskog plana. Jedan od posebnih ciljeva je prevencija trgovanja ljudima. U okviru mjera postizanja cilja prevencije plan je senzibilizirati i informirati javnost o novim pojavnim oblicima vrbovanja putem interneta i novim vrstama eksploatacije, s posebnim naglaskom na žene i djecu. Istovremeno, senzibilizacija za ovu problematiku bit će usmjerena na ustanove i tijela uključena u nacionalni referalni sustav borbe protiv trgovanja ljudima u smjeru izbjegavanja ponovne viktimizacije i stigmatizacije žrtve.

Posebna pažnja o rizicima kriminalne eksploatacije usmjerit će se i prema ranjivim skupinama prisutnim u Hrvatskoj, migrantima i azilantima, osobama kojima je odobrena međunarodna zaštita. S tim u vezi razvit će se i javno-privatne inicijative s tvrtkama u visokorizičnim sektorima i okruženju. Među ciljevima s pratećim mjerama predlaže se unapređenje sustava identifikacije, pomoći i zaštite žrtava trgovanja ljudima te kažnjavanje krivaca. To uključuje osnaživanje mobilnih timova pomoći i intervencija, praćenje postupka otkrivanja, procesuiranja i sankcioniranja kaznenog djela trgovanja ljudima i srodnih kaznenih djela.

Uvest će se kontinuirano usavršavanje policajaca, sudaca, državnih tužitelja…

Ured za ljudska prava smatra da je potrebno osmisliti edukativne materijale o problematici trgovanja ljudima koji će biti namijenjeni policijskim službenicima, državnim odvjetnicima i sucima. Paralelno s tim uvest će se kontinuirano usavršavanje ciljane skupine policajaca, sudaca, državnih tužitelja, pripadnika oružanih snaga, diplomatsko – konzularnog osoblja, radnika Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te predstavnika organizacija civilnog društva i radnika u ustanovama socijalne i zdravstvene skrbi. Među posebnim ciljevima i mjerama jest i unapređenje regionalne i međunarodne suradnje na području suzbijanja trgovanja ljudima, od razmjene podataka do zajedničkih sastanaka s drugim državama te specijaliziranih regionalnih i međunarodnih konferencija.