Važnost kuta pod kojim udica u trenutku kačenja penetrira u uskoj je vezi s kvalitetom kačenja. Što je kut uboda manji i bliži 0° i ulazna je rana manja, a samim tim i mogućnosti padanja lovine s udice.

Ako usporedimo najlovnije modele udica, ustanovit ćemo da se kutovi uboda kreću od –5° na vršnom dijelu kod modela Mustad 3407SSD, preko najčešćih 10° kod klasičnih, do iznad 40° s tendencijom kružnog penetriranja kod circle modela udice. Naravno, postavlja se pitanje zašto ne 0°?

Jednostavnim pokusom možemo dobiti odgovor na to pitanje. Dovoljno je pravilno zavezanu udicu vrhom osloniti o čvrsto uporište te uz lagano napinjanje strune promatrati što se događa. U prvom trenutku će se vrh udice poravnati u pravac paralelan pravcu napete strune, no daljnjim potezanjem udica će zauzeti nešto drugačiji položaj. U tom potonjem položaju, kut uboda je nešto drugačiji, što nikako nije slučajno. Ukoliko taj pokus ponovimo s nekoliko različitih modela udica, ustanovit ćemo da se svaki model drugačije izvija.

Prilično jasan prikaz kuta uboda i kuta nakon potpune penetracije možemo dobiti na vrlo jednostavan način. Vrh vezane udice naslonimo na jabuku ili krumpir te povlačenjem strune simuliramo kačenje ribe. Presjekom krumpira na mjestu uboda jasno ćemo vidjeti put koji je prilikom prodora udica ostvarila, a daljnjim potiskivanjem možemo pratiti i eventualna oštećenja na putu penetracije.

U pokusu smo primijetili da se udica pri snažnijem zatezanju donekle izvija. Ukoliko udici omogućimo penetraciju do maksimuma, vidjet ćemo da se udica u svojoj ulaznoj putanji ne zavlači pravocrtno već kružno. Kad dosegne svoj penetracijski maksimum, vrh prestaje biti bitan i tada sve počiva na izdržljivosti i pravilnom obliku luka udice. U tom maksimalno dubokom ubodu, vrh je kod većine modela poravnat s pravcem zatezanja strune i ostvaruje savršeni kut uboda od 0º. Sve izvan toga nepravilno opterećuje konstrukciju udice proširujući mjesto uboda i dovodeći u pitanje pozitivan ishod.

Prvi i presudni trenutak u kačenju ribe je nedvojbeno trenutak uboda. Upravo u tom trenutku kut uboda udice ima najvažniju ulogu.

Tako je unatoč tome što je kod Bent Hook udica učinkovitost kačenja bila gotovo stopostotna, nedostatak vezan uz luk udice bio ogroman. Kutovi luka ove udice nisu mogli podnijeti velika naprezanja. Stoga su svoju primjenu našle u varaličarskom priboru, kakav je npr, svojevremeno bio vrlo popularni banjo, za ribolov ne pretjerano velikih riba.

Nasuprot tome, savršen primjer učinkovitosti kačenja i velike rezerve snage nalazimo primjerice kod Ownerovih Gorilla udica. Kut uboda je savršen, a nakon potpune penetracije ulazna je rana istog promjera kao i udica.