ZAGREB  Otkrivanje i liječenje raka u Hrvatskoj na neprihvatljivo je lošoj razini: kad muškarac u Hrvatskoj oboli od raka, vjerojatnost da će umrijeti iznosi 60 posto, a u Danskoj 30 posto. To je dijelom posljedica nedostatka novca, jer zapadne zemlje ulažu trostruko više za liječenje onkoloških bolesnika, a dijelom loše organizacije, jer Češka s otprilike istim budžetom kao Hrvatska postiže za 15 do 20 posto bolje rezultate liječenja, upozorili su jučer vodeći hrvatski onkolozi, povodom dovršetka Nacionalnog plana protiv raka.

Najavljuju da će taj dokument značiti objavu rata raku, tvrde kako se uz demografiju radi o ključnom nacionalnom pitanju, a uvjereni su da za razliku od dosadašnjih neuspjelih rezolucija i strategija, neće ostati samo mrtvo slovo na papiru.

– Uvjerit ćemo odgovorne da se plan prihvati do kraja godine, jer je Hrvatska, uz Austriju, jedna od rijetkih EU država koja nema takav plan. Cilj nam je spasiti između 5.000 i 7.000 života godišnje – najavio je Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva, na jučerašnjoj konferenciji za novinare. To bi značilo da će se prepoloviti postojeći broj smrti od raka, koji je u 2015. godini iznosio 14.000 osoba. Plan nisu predstavili, no uskoro će – najavljuju – ući u javnu raspravu.

Implementacijom Nacionalnog plana protiv raka osigurat će se jednaki uvjeti prevencije, ranog otkrivanja, liječenja i rehabilitacije te palijativne skrbi  na razini Hrvatske. To konkretno znači da bi se svi pacijenti liječili po istom protokolu, multidisciplinarnim pristupom, a točno bi znali u koju bolnicu otići i što će u kojem roku dobiti. Traže se i veća izdvajanja za liječenje onkoloških bolesti.

– Hrvatska mora imati jasno definiranu onkološku mrežu da pacijent zna kamo ići i gdje će dobiti kirurško liječenje, a gdje sistemsku terapiju. To možda znači i putovanje, ali važno je da se svim građanima osigura jednaka standardizirana usluga na primjerenoj razini – poručuje Stjepko Pleština, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Zagreb.

Plan uključuje i obnovu radioterapijske opreme jer Hrvatskoj nedostaje 42 posto radioterapijskih uređaja, a pacijente se zrači dvostruko više od potrebnog. Za kompletnu obnovu mreže potrebna je investicija od 120 milijuna eura kroz 10 godina.

Onkolozi tvrde da u sustavu postoji novac, te da se beskorisno razbacuje 20 do 30 posto zdravstvenog novca, primjerice na bespotrebnu dijagnostiku.

Incidencija raka veća je u zapadnoj Europi, a smrtnost u jugoistočnoj. Porast smrtnosti u Hrvatskoj dokaz je da zloćudne bolesti nismo uspjeli staviti pod kontrolu, upozorava Ingrid Belac Lovasić, predstojnica Klinike za radioterapiju i onkologiju KBC-a Rijeka.

Liječenje većine oblika raka ovisi o ranoj dijagnozi, ali pacijentima, ističe, treba osigurati nove lijekove koji će značajno pridonijeti produljenju i boljoj kvaliteti života. Nacionalni plan zato predviđa transparentan, javni, brz i promjenjiv sustav odobravanja novih onkoloških lijekova i sustav praćenja njihove učinkovitosti, ističe Belac Lovasić.