Nekretnine su i dalje preskupe za prosječni hrvatski džep! U zadnjem tromjesečju 2023. cijene nekretnina porasle su za 10,9 posto u odnosu na isto razdoblje godinu prije, javlja HRT.

Prosječna cijena četvornog metra, prema posljednjim podacima, iznosila je 2219 eura. Najskuplji je Zagreb s prosječnom cijenom od 2623 eura.

Situacija je daleko od dobre i kad se promatra trošak najma. U nekim gradovima mjesečna najamnina gotovo se izjednačila s prosječnom ratom kredita – za trošak stanovanja treba izdvojiti oko 550 eura.

Građevinarstvo cvjeta – uz turizam i potrošnju, glavni je generator gospodarskog rasta. U posljednjem kvartalu godine iza nas raslo je čak 8,4 posto. No pada broj kupoprodaja, a to je nekad i prvi signal pada cijena nekretnina.

“Pad cijena se ne osjeti”

Odgovarajući na pitanje hoće li se investicijski zamah nastaviti, stručnjak za promet nekretninama Sanjin Rastovac rekao je u večerašnjem središnjem HTV-ovom Dnevniku kako, prema onome što vidi na terenu, definitivno smatra da neće stati.

– Da se neka stagnacija u obliku potražnje događa – da, ali u obliku građevinarstva mislim da idemo istim tempom dalje jer kronično nedostaje dobrih nekretnina, dobre novogradnje, rekao je Rastovac.

Rastovac je rekao da se pad cijena još ne osjeti, iako se osjeti određeni pad potražnje.

– I dalje kronično nedostaje te dobre novogradnje na dobrim pozicijama, malih stanova, dvosobnih stanova, rekao je.

– Potražnja samo raste, a ponuda ne prati i dalje, dodao je.

“Strancima smo privlačni”

– Radne snage manjka i dok god je tako, nećemo moći stići tu potražnju ponudom, rekao je također Rastovac.

Rekao je i kako ne očekuje pad cijena najma, već samo rast, jer nas sve veća količina stranaca gleda kao super mjesto za život.

– Mi smo izuzetno sigurna zemlja, Zagreb postaje u stvarnom smislu europska metropola i jako puno stranaca dolazi k nama živjeti jer ti najmovi koji su nama skupi i dalje su drastično niži od Dublina ili nekog drugog europskog grada i oni za 600 ili 800 eura bez problema mogu to financirati s plaćama od dvije-tri tisuće eura jer rade od doma za neku stranu kompaniju, dok će se naši naći u problemu ako ne dođe do nekakvog novog načina pomoći države, lokalne zajednice, rekao je Rastovac za HRT.

Dodaje kako za to postoje puno bolji modeli od APN-a te da treba smisliti način kako pojačati ponudu, a ne potražnju.

Cijeli prilog pogledajte OVDJE.