Hrvatska, zemlja dobrih algi! Hrvatska, izvoznik kisika! Ili: Hrvatska alga najbolja na svijetu! Ili…

E da, dalo bi se nizati u nedogled, snovidjeti sjajne scenarije, i to ne bez osnove, a sve zato što je onomad za oko zapela informacija da je u Jablanovcu kraj Zaprešića izrastao prvi hrvatski Svijet algi.

Pa još svijet u kojem živi kraljica među algama, mikroalga Chlorella vulgaris, ona koja ima visoka nutritivna i ljekovita svojstva i nevjerojatan potencijal u prehrani, kozmetici, poljoprivredi i zaštiti okoliša. A baš kao da ni to nije dosta, navodno se od uzgoja algi dade posve lijepo živjeti. Prvo je za oko zapela informacija, a onda smo preko puta sebe posjeli Josipu Dutković pa da čujemo iz prve ruke je li taj Svijet algi, taj projekt zelene tranzicije, zapravo svijet budućnosti u kojem se isplati živjeti!?

Nevolja je jedino što u ovo doba godine i nema nekog smisla dirati alge. Bazeni u kojima rastu i množe se pokriveni su, čeka se sunce, makar neće proći dugo a da će se o algama moći i pričati i s njima u Jablanovcu raditi cijele godine.

– Naš plan je natkriti bazene i doći do toga da možemo 11 mjeseci u godini uzgajati algu – veli nam u startu Josipa. Alga se, kaže, razmnožava procesom fotosinteze.

– Treba joj toplina, ne smije ući u fazu smrzavanja, tako da nam je plan možda već ove godine financirati natkrivanje i daljnje širenje – veli Josipa.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Želja za znanjem

Kad govori u množini misli ona na sebe, na supruga Tomislava i na poslovnog im partnera Dubravka Škaru.

– Imamo 12 bazena s algama, ali voljeli bismo proširiti poslovanje na minimalno 40 bazena. To nam je plan, za to smo osigurali zemlju i idemo u investiciju. Jer, imamo toliku potrebu za algom da se moramo širiti – ističe Josipa.

Potreba velika, a za sada su, što se primjene tiče, s algom zagazili »samo« na teren poljoprivrede. No, ajmo se makar pokušati vratiti na sam početak, sve tamo do onog prvog interesa za algom kao takvom.

– Gdje ste uopće naletjeli na alge!? – pitamo.

Smješka se na to Josipa. Kaže, suprug Tomislav je građevinar, ona je kozmetičarka, Dubravko je ekonomist, ali…

– Ali, s obzirom na to da Dubravko po noći ne može spavati stalno nešto gugla – što u šali, što u zbilji kaže Josipa. Želja za znanjem odvele ih je za tih početaka ponajprije put Nizozemske.

– Oni algu jako vole, prepoznali su dobrobit alge i u poljoprivredi, i u farmaciji, i u prehrani, ali koliko je vole toliko su u nemogućnosti proizvesti je. Ispod su razine mora, nemaju dobru vodu, nemaju dovoljno sunca, sve moraju raditi u plastenicima taman da im je proizvodnja jako skupa. A mi imamo savršenu klimu. Imamo osam mjeseci sunca, takvog da ga je nama već u trećem mjesecu dovoljno da se alga suncem hrani – ističe Josipa.

Pri tom su, baš kao da savršena klima nije dosta, Josipa i momci napravili svojevrsne tobogane bioreaktore, njihovu inovaciju, da alga ne izlazi iz kružnoga toka bazen – tobogan za kojeg konstantno upija sunčevu svjetlost i energiju te se tako razmnožava.

– Kad smo dobili prve podatke koliko bi nas sve to moglo koštati, svih 12 bazena koliko smo prostorno mogli postaviti na zemljištu koje smo imali i sama tehnologija, ostali smo pomalo u šoku. Zato smo sami pokušali napraviti nešto da nam bude financijski jeftinije, a da možemo više algi proizvoditi. Zato tobogani i način proizvodnje kakvog nitko u svijetu nema – kaže Josipa.

Više je načina, ali ovaj nosi uštede u startu i donosi puno veći urod, tvrdi. Ilustrira to podatkom da se tu u ljetnoj, toploj fazi alge beru jednom tjedno.

– Kad su mi donijeli prvi put algu da je vidim, rekla sam: »Joj, sad ću morati neke niti tu izvlačit’!?« Nama je svima alga nekakva trava, a ovo je zelena voda. Onda smo 22. ožujka 2022. godine iz Svjetske banke sjemena alge dobili, odnosno kupili prvu litru alge. Tu smo litru kupili da bi od jedne litre dobili dvije, od dvije četiri… Stalno smo je morali udvostručavati da bi došli do ovoga što imamo sad. A imamo 12 bazena u kojima se cijelo vrijeme vrti oko 300.000 litara alge – objašnjava Josipa.

I uspona i padova

Već to saznanje što nastade od jedne jedine litre, fascinantno je. Jedna litra i dalje sve ide praktički samo. Premda, priznat će Josipa da je bilo tu i uspona i padova, propadanja alge. Propada ona primjerice kad se šokira od previsokih temperatura, pa je treba hladiti. A koji su bili usponi, pitamo.

– Postoje mjerenja postotka tvari alge na litru. Rekli su nam da možemo otvoriti šampanjac kada dođemo do toga da na litru imamo šest posto dehidrirane alge. Kad smo mi prvi put izdehidrirali litru alge imali smo 8 posto. To nam je bilo wow! – priča Josipa.

Josipa, Tomislav i Dubravko zato su danas pioniri na polju aqua kultura, oni koji su probili led.

– Imamo velike ambicije, a ja sam ponosna što smo stvorili prvi naš proizvod Alga Hum Grow, biostimulans koji se koristi u poljoprivredi. To je pripravak koji je već prepoznat kod jako puno naših vinogradara, maslinara, ljudi koji puno izvoze vani i znaju što alga radi zemlji i biljci – ističe Josipa.

Nude oni cijelu koncepciju, od pripreme samog tla, do održavanja biljke.

– Istaknuti pri tom valja da je to za one poljoprivrednike koji se posve žele odmaknuti od pesticida i kemikalija. I sama EU ulaže u to velike napore, doći će vrijeme kada će se posve ukinuti kemikalije, a mi smo na tom planu već skočili koju stepenicu više – kaže Josipa.

Alga poljoprivredne kulture jednostavno čini boljima, otpornijima, potiče da daju veće o prinose, a Dutkovući pri tom nude cijeli program doziranja i opskrbe.

– Počašćeni smo da nas je i Agronomski fakultet iz Zagreba kontaktirao pa poslao svoje studente da na našoj farmi odrade znanstvene radove. I oni vide benefite alge – kaže Josipa. Nema sumnje da će i studenti što gostuju na farmi doći do sličnih saznanja do kojih su i empirijski došli Dutkovići. U svom su vrtu na svojim kulturama testirali alge, jedne usjeve pripremali i špricali i zalijevali algom, a drugo nisu. I tamo gdje je bilo alge bilo je u dvostruko većeg uroda nego li tamo gdje se išlo »klasičnim« načinom.

– Jedna od kultura nam je na tjednoj razini rasla sedam centimetara više u visinu nego ista ta kultura zalijevana običnom bunarskom vodom. Algom neutraliziramo i kiseline u zemlji i tako pripremamo zemlju za određene kulture – nabraja Josipa. A kako Chlorella vulgaris čini dobro biljkama, tako uopće ne djeluje loše ni po ljudski organizam. Kaže tako Josipa da se ova alga uredno koristi, uredno izbacuje teške metale i sve otrove iz ljudskog organizma.

– Da je bilo alge za ljudsku upotrebu proizvedeno dovoljno na području oko Černobila, sigurna sam da bi se više od 50 posto ljudi izvuklo, u smislu čišćenja od teških metala. Jer, alga sve preživi – vjeruje Josipa.

A kako preživi sve, tako je i plan na tržište izbaciti nove proizvode.

– Kroz mjesec, mjesec i pol na tržište bi nam trebala izaći funkcionalna voda s algom, s određenim omjerom alge u tim napicima koje bi ljudi trebali unositi u organizam da se riješe toksina i štetnih tvari. Jer, dok je god organizam kiseo mogućnost stvaranja bolesti, osobito malignih, daleko je veća nego kad nam je organizam u lužnatom stanju – ističe Josipa.

Smart Green Buble

To je, kaže, onaj prvi benefit alge, mada je tu u algi i štošta drugog od omega-3 kiselina, vitamina, minerala, proteina. Čak se i djeci sa sporijim rastom, kako pišu znanstveni članci, daje ova alga u određenim omjerima da se potakne rast. Sve je to lijepo, ali iskustvo uči da u ovoj zemlji i nije lako biti pionir, u čemu god.

– Državu ste, koliko čujem, morali praktički natjerati da vas prepozna – velimo.

– Moram priznati da su naše državne institucije ili spore, ili su tako samo da ne rade. Nismo od onih koji su na pola projekta rekli selimo se iz Hrvatske. Ja sam prva koja se ne želi iseliti iz Hrvatske i radim sve da se moja djeca i mi ne odselimo. Ali, sve smo financirali sami – na to će Josipa.

Nije da nije i te godine kada su krenuli s poslom bilo otvorenih EU fondova, ali kako u našem zakoniku aqua kultura nije postojala tako ništa od fondova nisu mogli iskoristiti.

– Sve smo ih fulali jer godinu dana nisu znali u koji će nas sektor staviti. Fondovi su istekli, sve smo financirali sami, a u bankama je ljudima bilo smiješno kad smo im donosili pokazati algu – kaže Josipa. Računica je u njih da će im se kroz četiri godine vratiti sva uložena sredstva, a bome ih nisu uložili malo, odnosno uložili su 700.000 eura.

Pa ako je 22. ožujka 2022. godine stigla prva litra s algama u plastičnoj bočici, 2026. godine trebao bi se dogoditi povrat investicije i zatvaranje kruga izgradnjom staklenika pa da mogu proizvoditi alge i više i kroz godinu duže. I neće sve stati na suplementima za poljoprivredu.

– Ono na što smo jako ponosni je uređaj, aparat koji smo osmislili i koji bi nas trebao podsjetiti sve da bi se trebali malo više posvetiti čuvanju okoliša. Napravili smo svojevrsan bazen u gradu, Smart Green Buble, tube koje imamo u dvije veličine, onu od 1.000 litara i manju, koja na sebi ima i mjerač kisika i mjerač CO2 da ljude osvijesti koliko alga pročišćava zrak – priča Josipa.

Prvi takvi čekaju da ih se postavi pred par hotela čiji su vlasnici za zelenu tranziciju i ekološki osviješteni. A Smart Green Buble i zato jer se alga, kako kaže, brže razmnožava što je zrak oko nje zagađeniji. Alga naime »guta« CO2 i vraća nam čisti kisik, onako kako to stabla rade samo bolje i više.

– Već smo u fazi da tražimo tvrtke koje nam mogu doći na farmu i izmjere koliko nam alga proizvodi kisika. Zrak oko naših bazena je totalno drugačiji kad ga udahnete – veli Josipa.

Ima Europa tako burzu zraka, već su ih s burze i kontaktirali, a sve zato jer se zna da uzgajivači alge prodaju zrak odnosno kisik, O2. Prodaju ga, i to često tvrtkama koje plaćaju velike penale državi jer proizvode i emitiraju puno CO2. Doda li se ovome, recimo, podatak da EU radi na tome da se čim manje algi, i to dehidriranih uvozi iz Kine, pa to da EU traži čim veće ulagače u proizvodnji algi u Europi, sve se čini da je ova vrsta poljoprivrede ona za budućnost koja je već tu.

– Mi smo ušli u franšizni model, imamo već i upita koji nagovješćuju da bi se do kraja godine mogle dogoditi u nas još dvije, tri farme. Ima ulagača, ima ljudi koji bi htjeli imati svoje farme, a to je i nama bolje. Jer, mi, kao i Hrvatska te sirovine trebamo i nećemo ih stići proizvoditi koliko nam ih treba. S druge strane moći ćemo biti konkurentni prema van u tom franšiznom modelu i bit ćemo konkurentni na burzi zraka – naglašava Josipa.

Jedinstvena u svijetu

Ova je alga dakle u tekućem obliku, po svom uzgoju jedinstvena na svijetu i u vrhu svjetske proizvodnje po svim nutritivnim osobinama.

– Mislim da imamo idealne uvjete. Za ovo smo bogomdana zemlja. Klima, sunca, posebno jug, posebno Istra – podcrtava Josipa. I da, gušt je svaki dan obići alge, a i nije, kako veli, sve to skupa tako velik i težak posao. Samo, da čovjek želi ući u ovaj posao kolika mu ulaganja trebaju pa da pristojno živi od alge!?

– Da bi prosječna obitelj mogla živjeti od alge, da proizvodi dovoljno za dvije normalne mjesečne plaće, ako ne i tri, izračunali smo da bi trebala biti od tri do četiri bazena. Naši su pet puta tri metra veliki, imamo tobogane koji su 20 metara široki i po bazenu je ulaganje sa svim 150.000 eura – kaže Josipa.

A povrat?

– Povrate investicija za ulagača koji želi investirati po našem projektu je maksimalno četiri godine. Jer, mi smo probili tržište, Ministarstvo nas je konačno negdje smjestilo i imamo cijeli know how za sve – ističe Josipa.

Vratimo se mi pri kraju razgovora negdje na početak, recimo do činjenice da je sve počelo doslovno tako da su se prvi put sreli s algom konzumiravši je sa sirom i vrhnjem. Sva velike priče počinju tako nekako posve obično.

– Danas nam je alga i zarada i život, sve nam se oko alge vrti i vidimo da su nam se ljudi, osobito u zadnjih godinu dana, počeli javljati, i to oni koji vide benefite od toga i oni koji se žele u potpunosti okrenuti na prirodno – kaže Josipa. Ljudi su se počeli osvještavati, ne dvoje. A Europa nas treba, svijet nas treba, ne dvoji Josipa. Jer, Nijemci, Nizozemci ne mogu uzgojiti algu, nemaju uvjete koje mi imamo.

– I koga god zanima uzgoj algi neka nas slobodno kontaktira. Borili smo se s institucijama i mislim da smo probili led za buduće investitore, i što se tiče papirologije i što se tiče tržišta – poručuje Josipa. Hrvatska, zemlja algi, i to onih najboljih!? Bome, nije uopće nemoguće.