RIJEKA – Županijska skupština PGŽ-a jednoglasno je podržala nastavak kapitalnog projekta izgradnje Zdravstvenog centra Rujevica Zapad kojim će se objediniti resursi i djelovanje zdravstvenih i interventnih službi na području PGŽ-a.

Jednoglasno su prihvaćene i odluke o financiranju izgradnje Zdravstvenog centra na Rujevici koje procijenjeno na deset milijuna eura, od čega će kreditnim zaduženjem financirati 8,9 milijuna eura, a ostatak iz proračuna u ovoj i sljedećoj godini.

Time će se ujedno riješiti, prema riječima resornog pročelnika Ljudevita Krpana koji je prezentirao kronologiju projektnih aktivnosti, i kronični nedostatak prostora za hitnu medicinu, posebno nakon preuzimanja službe saniteta.

Jedna od prednosti je i direktan izlaz interventnih vozila na riječku obilaznicu čime se zlatnim satom obuhvaća, ne samo područje PGŽ-a, već i susjednih županija.

Na čestici u vlasništvu Grada Rijeke se planira izgradnja helidroma, hangara i zgrade HGSS-a Stanica Rijeka te zgrade Zavoda za hitnu medicinu PGŽ-a na tri etaže, interne prometnice i parkirališta, procijenjene vrijednosti na 10 milijuna eura, čiju će izgradnju Primorsko-goranska županija, prema odluci Skupštine, većinski financirati kreditnim zaduženjem u visini od 8,9 milijuna eura.

– HGSS je samostalno krenuo u projekt 2016. godine dok se PGŽ aktivno uključila 2021. godine analizom mogućnosti smještaja Zavoda za hitnu medicinu i Doma zdravlja, koji je planiran na istočnoj lokaciji, podsjetio je Krpan.

Na pitanja nezavisnog Lea Pavele koji smatra da ovakav centar treba biti sastavni dio nove bolnice na Sušaku, zamjenik župana Vojko Braut pojasnio je kako, radi prostornog ograničenja, vatrogasna služba nije mogla biti uklopljena i ukazao da za razliku od helidroma na Trsatu, rujevički posjeduje hangar.

– Helidrom je planiran u novoj bolnici te će on biti i tamo kad ona bude izgrađena. Hangar je na Rujevici jer na Trsatu nema mjesta, a ne vidim ni razlog, jer iz hangara helikopter kreće na intervenciju, rekao je Braut.

SDP-ovog vijećnika Roberta Matića na aktualnom je satu interesiralo prati li Županija povećanje plaća u državnim i javnim službama i povećanje sredstva iz državnog proračuna za njihovo pokriće. Odgovor župana Zlatka Komadine bio je na tragu njegovih dosadašnjih izjava – decentralizirana sredstva ne prate rast plaća zaposlenika u javnim službama.

– Nažalost, taj rast će i dalje padati na teret županijskog proračuna. Dosad su plaće u zdravstvu, školstvu, socijali rasle 18 posto, a decentralizirana sredstva države samo pet posto, poručio je Komadina.

Županija će pokrenuti i inicijativu za obilježavanje Dana iseljenika. Naime, Franjo Butorac predložio je da se prema Hrvatskom saboru uputi inicijativa uvođenja dana iseljenih Hrvata.

– Ako je igdje bilo sjedište iseljavanja, to je onda bila Rijeka. Moja oba djeda otplovila su iz Rijeke, jedan se vratio, drugi nije. Po tom pitanju kucate na otvorena vrata, rekao je Komadina.

Sanjin Vrkić iz HDZ-a podsjetio je na inicijativu za formiranje Odbora za hrvatske branitelje Domovinskog rata na što je župan odgovorio da će se na bazi mišljenja klubova donijeti konačna odluka, a nezavisnog Davora Štimca zanimala su prometna rješenja uoči turističke sezone, posebice kad je riječ o rotorima u Omišlju i Kraljevici gdje nastaju zastoji zbog, kako je naglasio, vrlo čudnih prometnih rješenja.

Zanimalo ga je i kada će početi radovi na krčkoj magistrali.

– Što se tiče rotora kod aerodroma i na kopnu, tražio sam ministra da se isprojektiraju ti rotori. Što se tiče magistrale, trenutno struka ucrtava gdje bi ona išla, no dugoročno se na Krku ne može riješiti ništa bez drugog mosta, a i on je u planu, smatra župan.

Nakon što je Štimac inzistirao na terminu rokova i u kojem se vremenu može očekivati početak izgradnje krčke magistrale, Komadina je jednostavno odgovorio: “U realnom.”

Nezavisni Boris Popović još se jednom dotaknuo negativnih trendova razvoja u PGŽ-u, od demografije do razvoja.

Prema riječima resornog pročelnika Ljudevita Krpana koji mu je odgovarao na pitanje, u PGŽ-u su ljudi stariji zbog kvalitete života, a po indeksu razvijenosti naša je županija pretekla Istarsku.

– Da, opća kretanja stanovništva su negativna i kroz svih naših 12 upravnih tijela pokušavamo donijeti mjere koje će to promijeniti, poručio je Krpan, dodajući da je na listi najrazvijenijih jedinica lokalne samouprave u državi, čak 12 gradova i općina iz PGŽ-a, a Županija stalno donosi posebne mjere za područja kao što su Gorski kotar.

– Mi smo jedna dosadna županija i mladi ljudi odlaze. Moramo napraviti nešto da budemo atraktivni mladima, odgovorio je Popović.

Novi mandat Maršaniću

Jednoglasnom odlukom Županijske skupštine dosadašnji ravnatelj Županijske uprave za ceste (ŽUC) Robert Maršanić obnašat će ovu funkciju i u predstojećem četverogodišnjem mandatu.

Maršanića su podržali vijećnici vladajuće koalicije i oporbe na jučerašnjoj sjednici Županijske skupštine koja je, nakon gotovo četiri godine izbivanja iz Rijeke, održana u zgradi rektorata riječkog Sveučilišta.

– Prije četiri godine, kad je Maršanić prvi put predložen za ravnatelja, jedan naš kolega nas je izravno optužio za političku trgovinu u PGS-u. Maršanić je tada imao doktorat iz prometa, 20 godina iskustva i rekao sam da smo s takvim čovjekom uvijek spremni trgovati, jer ima najbolje kvalifikacije. Ako postoji čovjek s boljim kvalifikacijama, glasat ćemo za njega, kazao je Franjo Butorac iz PGS-a.

Reizbor je pozdravio i Željko Lambaša iz SDP-a koji kao Maršanićevu dobru stranu ističe da nije samo “teoretski potkovan”, već to pokazuje i u praksi, o čemu svjedoči i rad ŽUC-a.

– To je jedna institucija ka vrlo dobro dela, pohvalio je Lambaša ŽUC.

Maršanićev izbor podržali su i oporbenjaci, a kad je riječ o prometnoj infrastrukturi, svakako valja istaknuti i mišljenje županijskih HDZ-ovaca.

– Podržat ćemo Maršanića i mi iz HDZ-a jer imamo konstruktivnu i jako dobru suradnju. Sve probleme koje smo imali u jedinicama lokalne samouprave gdje je HDZ na vlasti, jako smo uspješno riješili. Osobno nisam dugo sreo takvu osobu koja je susretljiva i ne gleda na stranački predznak, rekao je Ivan Jakšić iz HDZ-a.