U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije trenutno je na specijalizaciji 14 mladih liječnika. Po četiri su na specijalizaciji iz epidemiologije te iz školske i adolescentne medicine, troje je na specijalizaciji iz kliničke mikrobiologije, dvoje na specijalizaciji iz javnog zdravstva dok je jedna specijalizantica na specijalizaciji iz psihijatrije.

Kako kaže ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije doc. dr. Željko Linšak, interes mladih liječnika je uglavnom usmjeren na kliničke specijalizacije koje su mahom iz bolničkog sustava. Pretpostavlja se da to slijedi iz njihovog primarnog interesa kod upisa na studij, a potom, tijekom studiranja zbog prepoznatljivosti pojedinih kolegija.

– I sami znamo, no i mediji često pišu da nam nedostaju liječnici te u kojim granama medicine je kadrovski deficit najveći. Nažalost, ovakvoj situaciji je pridonijela višegodišnja politika zabrane zapošljavanja u zdravstvu s kojom se mi relativno dobro nosimo kroz pomno planiranje kadrova, kaže Linšak.

Preživjeli smo i pandemiju COVID-a, koja je mnogo toga promijenila. Nosimo se i s drugim zdravstvenim rizicima kao što su različite zarazne bolesti, kronične nezarazne bolesti, ovisnosti ili pak različiti zdravstveno-ekološki rizici. Vjerujemo da ćemo odolijevati izazovima te da će nas zdravstvene politike pratiti. doc. dr. Željko Linšak

Potrebe tržišta

Dosad je, kako dodaje, na natječajima uvijek bio dovoljan broj kandidata koji su pokazali interes za naše specijalističke grane, no primjećuje se da je broj kandidata po pojedinom mjestu pao u odnosu na prošla razdoblja. U manjim sredinama taj je problem puno više izražen te neki zavodi za javno zdravstvo unatoč stalno otvorenim natječajima, nemaju zainteresiranih liječnika i muče se kako bi održali opstojnost svoje zdravstvene zaštite.

– U ovom trenutku dobro pratimo potrebe javnog zdravstva na području naše županije te u nekim područjima nudimo i nadstandarde. Isti su prepoznati kao hvalevrijedni iskoraci u kvaliteti zdravstvene zaštite, napose populacijske medicine. Hoće li isto biti i dalje, ne mogu tvrditi, jer puno toga ovisi o organizaciji zdravstvene zaštite na nacionalnom nivou, interesu lokalne zajednice te prepoznavanju zdravstvenih struka općenito. Svjestan sam da se zdravstvene potrebe mijenjaju i da treba ići ukorak s njima te se prilagođavati, što mi nastojimo činiti. Uostalom preživjeli smo i pandemiju COVID-a, koja je mnogo toga promijenila. Nosimo se i s drugim zdravstvenim rizicima kao što su različite zarazne bolesti, kronične nezarazne bolesti, ovisnosti ili pak različiti zdravstveno-ekološki rizici. Vjerujemo da ćemo odolijevati izazovima te da će nas zdravstvene politike pratiti. Naravno, i potrebe tržišta su veće jer su veće i zakonske obveze naših poslovnih partnera. Osim toga, živimo u regiji u kojoj je turizam jedna od vodećih gospodarskih grana te je kvaliteta pruženih usluga iznimno važna. Nastojimo svojim kadrovskim kapacitetima i organizacijom posla pokriti i potrebe tržišta, koje u jednom dijelu pokrivaju i suradne ustanove te se nadopunjujemo. Zasad uspijevamo planirano i odraditi na kvalitetan način, ističe ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.

Psihički poremećaji

Specijalizantica školske i adolescentne medicine, dr. Katarina Šalamon specijalizaciju je izabrala jer je školska medicina spoj preventivne medicine i rada s djecom i mladima što smatra izazovom. Kako kaže, s obzirom da je školsko razdoblje dinamičan dio života, zdravstveni problemi nemaju značenje samo za trenutačno stanje djeteta već mogu imati posljedice i za budući život odrasle osobe pa je od izuzetne važnosti prepoznati na vrijeme razne poremećaje i bolesti, ali i educirati djecu da rano usvoje navike zdravog načina života i prehrane te razviju odgovornost za osobno zdravlje.

– Nakon polaganja specijalističkog ispita nastavit ću raditi u školskoj ambulanti NZZJZ-a, a naglasak bih stavila na rano prepoznavanje mentalnih bolesti djece koje su ozbiljan javnozdravstveni problem modernog doba budući da je povećana prevalencija poremećaja pažnje, anksioznosti, depresije, sklonosti samoozljeđivanju i poremećajima prehrane, kaže Šalamon koja je poput mnogih mladih liječnika period pandemije odradila vrlo intenzivo u kurativi, u početku na Zavodu na hitnu medicinu PGŽ-a, a potom i COVID jedinicama KBC-a Rijeka. Posebno naglašava kako su pandemija i izolacija uvelike utjecale i na psihičko stanje populacije pri čemu se ne smije zaboraviti i na one najmlađe.

– Djeci i mladima prouzročila je značajnija odstupanja u kvaliteti života, nemogućnosti pohađanja nastave, sudjelovanja u školskim i sportskim aktivnostima i druženjima. Posljedično tome bilježi se povećan broj mladih s psihičkim poremećajima, poremećajima hranjenja, fobijama i pokušajima suicida što mi je bila motivacija za daljnji rad, upozorava Šalamon.

Mladi specijalizanti Ivan Anić, Katarina Šalamon, Dora Polić i Lucija Knežević
Foto: Mateo Levak

Preventivni pregledi

Rad u javnom zdravstvu, kako kaže, razlikuje se uvelike od rada u tercijarnoj ustanovi poput KBC-a Rijeka te ostalim ustanovama. Školska je medicina klinička specijalizacija u javnom zdravstvu kojoj je u fokusu pojedinac, ali i grupa. Među naoko zdravom djecom tražimo one koji imaju određene rizike za razvoj poremećaja i bolesti.

– Ranom dijagnostikom neke rizike zaustavljamo, a nekima se ranom intervencijom bolest usporava, a posljedice umanjuju. Uz sistematske preglede koji se provode u 1., 5. i 8. razredu osnovne škole, 1. razredu srednje škole i na 1. godini studija, obavljamo ostale preventivne preglede i probire. Također, provodimo mjere zaštite od zaraznih bolesti, cijepljenje i docjepljivanje, utvrđivanje psihofizičke sposobnosti učenika i primjerenog oblika školovanja. Odlazimo u škole kako bismo pratili djecu u njihovom redovnom okruženju te im bili dostupniji. Posla ne nedostaje jer smo otvoreni za djecu i mlade kroz savjetovališta s naglaskom na mentalno i reproduktivno zdravlje mladih koje smatram i najvećim izazovom današnjice, naglašava Šalamon.

Specijalizant javnozdravstvene medicine dr. Ivan Anić svoju je specijalizaciju odabrao jer se želi baviti promicanjem i očuvanjem zdravlja, kao i prevencijom bolesti.

– Prevencijom, kao najvažnijim čimbenikom u dijagnosticiranju zdravstvenog stanja naših građana, ranog otkrivanja oboljenja i pravodobnog početka liječenja, poboljšavamo zdravlje i kvalitetu života naših sugrađana. Nakon završetka specijalizacije, nastavit ću s radom u NZZJZ PGŽ. Razmišljam da se usmjerim u područje prevencije kroničnih nezaraznih bolesti i zdravstvene pismenosti populacije. Naš pacijent nije pojedinac, nego populacija, u ovom slučaju populacija PGŽ-a. Izazov je kako djelovati na što veći broj osoba, da budu svjesni svojih prava i obaveza prema svom zdravlju. Osiguravanjem bolje zdravstvene pismenosti i povećanjem odaziva na preventivne programe i javnozdravstvene akcije cilj nam je povećati svijesnost pojedinca, a time i opće populacije na vodeća zdravstvena pitanja te spriječiti bolest gdje možemo i osigurati zdraviju populaciju, smatra Anić.

Epidemiolozi detektivi

Specijalizantica psihijatrije dr. Dora Polić za svoju se specijalizaciju zainteresirala već na prvoj godini fakulteta, a najviše ju je privlačila komunikacija s pacijentom koja je u ovoj specijalizaciji jako bitna za dijagnostiku bolesti, ali i kao sam tretman – psihoterapija.

– Nadam se da ću se uspjeti posvetiti psihoterapiji, pogotovo grupnoj psihoterapiji u domeni bolesti ovisnosti te grupama za roditelje tih pacijenata. Sviđa mi se što radom u našem Centru dobivam priliku stupiti u kontakt s pacijentima koji inače ne bi zatražili pomoć, pogotovo sa studentima. Primarni razlog je što im nije potrebna uputnica da bi pristupili prvom pregledu, samo je potrebno nazvati i zatražiti termin. Također, kod mnogih pacijenata se javlja nelagoda zbog odlaska na KBC Rijeka, odnosno na Kliniku za psihijatriju gdje je veći protok ljudi te riskiraju susret s poznatom osobom i posljedično mogućom stigmatizacijom. Zbog toga im je prihvatljivije dolaziti na kontrole u Centar čiji je prostor fizički udaljen od Klinike čime zadržavaju željeni stupanj anonimnosti. No, iz tog istog razloga je izazov ako se pacijentovo psihičko stanje pogorša do razine koja nadilazi ambulantno liječenje koje se pruža u Centru te zahtijeva hospitalizaciju kojoj se pacijent opire. Tada važnu ulogu igra pacijentovo povjerenje koje se gradi tijekom psihoterapije, objašnjavanje činjenice da je to potrebno za adekvatnu stabilizaciju njegovog stanja te da će ambulanta biti tu kada mu se stanje poboljša, opisuje svoj posao Polić.

Dr. Lucija Knežević buduća je epidemiologinja, a odabir ove specijalizacije za nju je bio logičan korak jer je od studentskih dana razvila zanimanje za epidemiologiju.

– Glavni “krivac” za tu odluku bilo je izbijanje epidemije ebole 2014. godine, koju sam detaljno istražila za svoj diplomski rad. Ta je epidemija za mene bila prilično inspirativna jer je naglasila koliko je važno razumjeti dinamiku širenja bolesti i kako pravilno reagirati kako bi se zaštitila zajednica. Analizom podataka, traženjem uzroka i pronalaskom načina za suzbijanje bolesti, shvatila sam da su epidemiolozi poput detektiva koji otkrivaju tajne širenja bolesti i nude rješenja koja izravno utječu na javno zdravlje. Kako sam trenutno na polovici specijalističkog obrazovanja, još uvijek istražujem područje u kojem želim krenuti nakon što položim specijalistički ispit. Ukoliko mi okolnosti dopuste, želim se posvetiti istraživanju zoonoza, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude, te njihove dinamike pod utjecajem klimatskih promjena. Bit će zanimljivo pratiti kako će klimatske promjene u budućnosti utjecati na pojavu zoonoza u Hrvatskoj, kaže Knežević.

Brza dijagnostika

Rad u javnom zdravstvu razlikuje se od rada u tercijarnim ili primarnim zdravstvenim ustanovama jer se, prema njezinom mišljenju, usredotočuje na zdravlje zajednice, a ne pojedinaca. Cilj svih nas koji radimo u javnom zdravstvu jest održavanje zdrave populacije, što nastojimo postići kroz razne preventivne mjere, kontrolu širenja bolesti te promociju zdravlja i zdravih životnih navika. Kako zdravlje ne možemo definirati samo kao odsustvo bolesti, tako ni zdravlje populacije nije isključivo medicinski koncept. Stoga smatram da su najveći izazovi u našem radu uspješna suradnja i koordinacija s drugim nemedicinskim djelatnostima, posebno ekologijom, socijalnom skrbi i obrazovanjem, uz podršku lokalne vlasti, dodaje Knežević.

Dr. Nikolina Bratović Host specijalizira kliničku mikrobiologiju koja za nju predstavlja spoj između klinike, odnosno u njezinom slučaju pretežno primarne zdravstvene zaštite i laboratorijskog rada.

– Nalazi koje izdaje klinički mikrobiolog i konzultacije koje pruža od ključne su važnosti liječnicima u izboru terapije za liječenje različitih vrsta infektivnih bolesti. Uz rad u laboratoriju, mogući je i rad u nastavnom te znanstvenom području mikrobiologije. Iako sam tek na drugoj godini specijalizacije i čeka me još mnogo obilazaka u raznim laboratorijima u Rijeci i Zagrebu, za sada sam razvila najviše afiniteta prema bakteriologiji. Nakon specijalističkog ispita vidim se u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo PGŽ-a. Zajedno s kolegama i kolegicama voditeljima bakterioloških laboratorija želim sudjelovati u unapređenju metoda automatske identifikacije bakterijskih sojeva i očitavanja antibiograma u svrhu što brže dijagnostike infektivnih bolesti za naše pacijente.Tijekom pandemije radila sam u ambulanti obiteljske medicine gdje sam se svakodnevno susretala s pacijentima oboljelima od različitih infektivnih bolesti pa tako i bolesti uzrokovane SARS Cov-2 virusom. Sada, tijekom specijalizacije svakodnevno sam u komunikaciji s liječnicima obiteljske medicine i pedijatrima te smatram kako mi je to iskustvo rada u primarnoj zdravstvenoj zaštiti uvelike pomoglo u razumijevanju važnosti točne i pravovremene laboratorijske dijagnostike. Dio programa specijalizacije iz kliničke mikrobiologije obuhvaća i rad u bolničkom mikrobiološkom laboratoriju, tijekom kojeg sam upoznala njihov način rada i sprječavanja širenja bolničkih infekcija. Iako smo se u bolničkom laboratoriju susretali s rijetkim te zahtjevnim mikroorganizmima, ponekad otpornim na uobičajnu antimikrobnu terapiju, izazov rada u javnom zdravstvu upravo je pojava epidemija u kojima je brza i točna dijagnostika, uz istovremeno veliki broj uzoraka, od ključne važnosti u sprječavanju njezina širenja u populaciji, zaključuje Bratović Host.

Važnost točne i pravovremene laboratorijske dijagnostike