Politička biografija Furia Radina “Lo giuro, prisežem” koju je napisao novinar i publicist Neven Šantić predstavljena je uvečer u zgradi Hrvatskog državnog arhiva.

– Zašto knjiga u Furiu Radinu? Senzibilitet za manjinska pitanja vučem iz svog porijekla, iz jednog malog otoka. Kada sam prije 41 godinu došao u Rijeku taj status Talijana me zainteresirao.

Pročitao sam i Fabria i Tomizzu i Milana Rakovca, knjige koje govore o tim odnosima nakon 1945. U jednom trenutku sam shvatio da se mogu uživjeti u situaciju jednog Talijana u Hrvatskoj, rekao je Šantić.

Fatalni susret

Dodao i je da je s Radinom kao novinar surađivao praktički otkad je ovaj ušao u Sabor 1992. godine.

– Napravili smo desetak intervjua, a zvao sam ga i za različite komentare. Ta je jedna količina suradnje, skupa s ovim prethodnim rezultirala da dođe do tog fatalnog susret u kojem je pala ideja o realizaciji ove knjige.

Kada je bio gotov rukopis pokazao sam mu ga. Jedino što je intervenirao bilo je da je ukazao na par faktografskih pogrešaka, rekao je Šantić.

Premijer Andrej Plenković rekao je da mu je Radin kada su se ovog tjedna sreli na sastanku vladajuće koalicije rekao dvije stvari.

– Prva je bila da dođem na promociju knjige. A druga je da je pristao da gospodin Šantić napiše knjigu, njegovu biografiju koju neće vidjeti prije nego što bude gotova. I to govori o veličini Furia.

To govori o njegovom pogledu na sebe samog, na Hrvatsku, na Italiju. Na demokraciju i na njegov doprinos našoj demokraciji i zaštiti prava nacionalnih manjina.

Izdržati 32 godine u Hrvatskom saboru to čak nije uspjelo ni Vladi Šeksu. A Furiu je uspjelo i to je samo po sebi nevjerojatan uspjeh, rekao je Plenković.

Podrijetlo i korijeni

Dodao je da je Radin u svom političkom radu “sintetizirao svoje podrijetlo i svoje korijene”.

– I svoj posebni kontekst Istre. I kontekst Talijana u Istri. Svoj posebni doprinos društvenim istraživanjima i novinarstvu i politici. I političkom angažmanu. I jedan veliki doprinos odnosima Hrvatske i Italije, rekao je Plenković.

Sam Radin potvrdio je da je pozvao Šantića s kojim se poznaje puno godina da napiše njegovu političku autobiografiju.

– A uvjet je bio taj da ja ne promijenim niti jedan jedini zarez, rekao je Radin.

Govoreći o svoju ima suradnjama s različitim Vladama u zadnjih 32 godine Radin je rekao da je najveću grešku napravio onda kada ne bi potpisao neku vrstu ugovora s vladajućom strankom.

– Rekao sam to puno puta da manjine trebaju potpisati ugovor kao što to potpisuju i bilo koji drugi koalicijski partneri. Mi nismo u par navrata potpisali ugovor i rezultati su bili katastrofalni.

Ugovor nije pomanjkanje povjerenja. To je politika. Politika ima svoje zakonitosti. I toga se jednostavno moramo pridržavati. Mi bismo trebali imati isti odnos sa svim vladama. Nismo imali isti odnos sa svim vladama.

Tko nije htio potpisivati?

Recimo 2004 nismo potpisali ugovor s Vladom Ive Sanadera. I imali smo napetosti četiri godine. Nama napetost ne treba jer manjinske nacionalne zajednice moraju živjeti kao i većina.

A i većina mora živjeti u miru. Ako se ne potpiše ugovor onda su manjine na vjetrometini. Neki nisu htjeli potpisivati. Ja volim transparentnost.

Ugovor s manjinama nije htjela potpisati ni Vlada Zorana Milanovića. Imali smo zato problem cijeli vrijeme. S vladama desnog centra uvijek smo potpisali ugovor. I nakon toga smo mogli reći koliko smo ostvarili onog što je bilo dogovoreno, rekao je Radin.

Promociji knjige prisustvovali su brojni dužnosnici. Osim premijer Plenkovića tu su bili i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednici Željko Reiner i Ante Sanader, predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, potpredsjednica Vlade Anja Šimpraga, nekadašnji predsjednik Sabora Vladimir Šeks i brojni drugi uglednici.

O knjizi i o Radinovoj političkoj karijeri govorio je i politolog Davor Gjenero. Radin je neprekidno sabiorskih zastupnik od parlamentarnih izbora održanih u ljeto 1992. godine. U više navrata obnašao je i dužnost predsjednika saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.