Foto: M. TRINAJSTIĆ
Vrijednost investicije je 1,1 milijun eura, a taj iznos, prema prihvaćenom sporazumu, sufinancirat će PGŽ i Općina Dobrinj
povezane vijesti
DOBRINJ – Prihvaćanjem prijedloga sporazuma o sufinanciranju projekta dogradnje Područne škole Dobrinj, Općinsko vijeće Dobrinja zaključilo je sad već višegodišnje formalno-dokumentacijske pripreme realizacije ovog vitalno važnoga projekta.
Kako nam je rekao načelnik Neven Komadina, ovim su se sporazumom vijećnici usuglasili da Općina Dobrinj i Primorsko-goranska županija, kao osnivač svih osnovnoškolskih ustanova na našem području, svaka u polovini vrijednosti investicije financira predstojeće troškove potrebnog povećanja kapaciteta područne školske ustanove koja djeluje u okrilju svoje matice – Osnovne škole Omišalj.
Stigla i dozvola
– Radi se o planu ulaganja »teškom« 1,1 milijun eura, koliko iznosi projektantska procjena vrijednosti radova koji će našoj školi donijeti četiri nove učionice izgrađene sukladno važećem pedagoškom standardu. Škola će dobiti i novi sanitarni čvor, niz prostorija namijenjenih kabinetskoj nastavi, ali i više servisnih, odnosno pomoćnih prostora, otkriva nam dobrinjski općinski načelnik Neven Komadina.
Dogradnja koja će korisni prostor škole povećati za 630 četvornih metara, bit će podignuta na dijelu zgrade kao njezin novi blok, zbog čega će se u dijelu godine dok bude trajala nastava radovi ondje moći nesmetano izvoditi, nastavlja naš sugovornik.
– Podsjećam da je spomenuti projekt, nakon što je Općina Dobrinj samostalo izradila idejni i glavni projekt, sad već popraćen i pravomoćnom građevinskom dozvolom, a u tijeku je izrada izvedbenog projekta, kaže nadalje čelnik dobrinjske izvršne vlasti ističući da očekuje da će sad, nakon što je od Općinskog vijeća i formalno odobren sporazum o zajedničkom financiranju, odnosno ravnomjernoj raspodjeli troškova izgradnje, predstavnici županijskog Upravnog odjela za odgoj i obrazovanje objaviti i pokrenuti javnu nabavu, slijedom koje bi vrlo skoro trebao biti odabran najpovoljniji izvođač radova.
Start u proljeće
Upitan o očekivanim rokovima u kojima bi radovi ondje trebali započeti, kao i o očekivanjima njihova završetka općinski nam je čelnik odgovorio da će, ovisno o tijeku samog postupka nabave, odnosno ishodu postupka ugovoranja izvođenja radova, oni po njegovoj procjeni startati već tijekom svibnja ili najkasnije lipnja ove godine.
– Tome se barem nadam i vjerujem da će i Županija, kao osnivač, u najkraćem mogućem roku odraditi predviđene natječajne zadaće, dodao je Neven Komadina. Ustvrdio je i da će, bude li naravno sve teklo kako se svi u Dobrinju nadaju da hoće, osnovci s područja Dobrinjštine u svoju proširenu, bolje rečeno »poduplanu« i osvježenu školsku zgradu useliti već početkom iduće godine, ne školske nego kalendarske.
Dodati valja i da dobrinjski općinari, osim na sad već izvjesnome začetku radova na dogradnji škole, već neko vrijeme rade i na pripremanju dokumentacije nužne za gradnju školske sportske dvorane. To je ipak drugi par rukava, ali ne treba sumnjati da će se i taj, zasad također inicijalnom dokumentacijom popraćeni plan također ubrzano početi ostvarivati, osobito nakon što se radovima »apsolvira« ovaj upravo zaključeni.
Škola postala pretijesna
Škola u Dobrinju otvorena je 2007. godine i temeljem tadašnjih potreba i formalno-pravnih ograničenja, bila je projektirana kao »četverogodišnja« zgrada, s nakanom da se dogradi i proširi kad za to nastupi potreba. A ona je, ispostavilo se, nastupila vrlo brzo jer je preustrojem otočne mreže školstva i velikim porastom broja mališana osnovnoškolskog uzrasta na otoku u tu građevinu instantno »useljeno« osam generacija, odnosno razrednih odjeljenja.
Polovina mališana nastavu je ondje pohađala u učionicama u koje su zbog potrebe spretno transformirane prostorije koje su prvotnim planom trebale služiti provođenju kabinetske nastave. Od svojih prvotnih, 2007. godine bilježenih 88 polaznika, u njenim se učionicama posljednjih godina obrazovalo njih više od 130, uživajući u nadstandardnim uvjetima organiziranja i provođenja nastavnih procesa koji su ondje ostvareni unatoč sad već kroničnome manjku učioničkih prostora.