I da uopće ne odobravaju kredite, odnosno ne ulaze ni u kakav rizik, poslovne banke mogu novac »parkirati« kod središnje banke, HNB-a, i zarađivati prinos od 4 posto godišnje.

Posljedica je to politike Europske središnje banke koja u želji da suzbije inflaciju povlači na ovaj način likvidnost iz sustava, čineći zaduživanje, trošenje i investiranje manje privlačnim za krajnje korisnike, poduzeća i građane.

Upravo su poduzeća – čiji su postojeći krediti u većoj mjeri nego kod građana odobravani uz promjenjivu stopu, i to uz euribor koji izravno ovisi o kretanju ključnih stopa ECB-a, prva osjetila rast tih stopa, odnosno restriktivnu politiku ECB-a koja je počela u ljeto 2022.

U međuvremenu je ECB kamate samo povećavao, pa su značajno porasle kamate i na sve nove kredite krajnjim korisnicima, građanima i tvrtkama, pri čemu trenutno tvrtke u Hrvatskoj plaćaju prosječnu kamatu na kredit od oko 5,5 posto.

Rekordna dobit

Na taj prosjek uvelike utječu uvjeti zaduživanja velikih poduzeća koji su nešto povoljniji, dok mala i srednja plaćaju i više. To značajno opterećuje poslovanje i otežava opstanak koji je ionako sve zahtjevniji u uvjetima gospodarskog pada u eurozoni.

Kamate na kredite poduzećima su za oko 3,5 postotnih bodova više nego prije dvije godine, što znači da su dvostruke, pa čak i trostruke u odnosu na to razdoblje.

Takav rast kamata odbija od zaduživanja i investiranja pa su pogotovo u padu krediti za investicije, a podižu se kratkoročni krediti za likvidnost, obrtna sredstva i slično, kako bi se očuvao novčani tijek i izbjegle posljedice eventualnog neplaćanja.

Ako dakle uz kamatu od 4 posto nema rizika, jer novac stoji na sigurnom računu u HNB-u, dobro da banke uopće odobravaju ikakve plasmane, odnosno jasno je da onda kredite korporativnom sektoru naplaćuju više, inače ne bi imale rezona da uopće kreditiraju.

Održavaju se postojeći klijenti, veliki poslovi, jer se tako »čuva« već uloženi kapital. Malim i srednjim poduzećima te obrtnicima sve je teže doći do kapitala, odnosno taj je kapital u domaćim bankama sve skuplji i nedostupniji, a na te su banke većinom »osuđeni«.

Dakle, novi krediti su puno skuplji no prije godinu, dvije ili tri, pa se sada radi samo ono što se mora, a za investicije se čekaju bolji dani, odnosno početak pada kamata.

No, najnoviji podaci HNB-a kažu da banke i dalje povećavaju kamate na kredite i poduzećima i građanima, dok su kamate na štednju, nakon kratkotrajnog rasta, u prosincu opet pale.

Dakle, igra kamatnih marži, odnosno zarade na razlici između aktivnih i pasivnih stopa se nastavlja, a bankarski profiti lete u nebo. Za ovu godinu banke još nisu izašle s financijskim rezultatima, ni pojedinačno, ni zbirno, no jasno je, prema kvartalnim, da će biti rekordni, zahvaljujući prije svega zaradi na »poslovanju« sa središnjom bankom, a onda poduzećima.

HNB u najnovijem Biltenu tako daje novu statistiku prema kojoj su, navode, »kamatne stope na kredite domaćih banaka u prosincu uglavnom porasle, dok su se kamatne stope na oročene depozite smanjile«.

Tako je, kažu, prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene kredite poduzećima u prosincu dosegnula razinu od 5,4 posto, što je daljnje povećanje, odnosno povećanje od 16 baznih bodova u odnosu na studeni.

Sve poskupjelo

Kada je riječ o troškovima financiranja stanovništva, kaže HNB, gotovinski nenamjenski krediti u prosincu su ugovarani s prosječnom kamatnom stopom od 6,1 posto, ili 11 baznih bodova višu nego u mjesecu prije, dok se prosječna kamatna stopa na prvi put ugovorene stambene kredite samo neznatno smanjila te je iznosila 3,7 posto.

Promatrano pak u odnosu na razdoblje prije početka pooštravanja monetarne politike ECB-a, zaduživanje kod banaka na kraju 2023. bilo je skuplje za 348 baznih bodova za poduzeća te za 125 baznih bodova za stambene kredite i 70 baznih bodova za gotovinske nenamjenske kredite, izračunala je središnja banka.

Drugim riječima, kamate na kredite poduzećima su se u zadnje dvije godine povećale za oko 3,5 postotnih bodova (3,48) na stambene za oko 1,25 postotnih bodova, a najmanje su porasle na gotovinske kredite (0,7 postotnih bodova).

To kaže statistika HNB-a, međutim, što se stambenih kredita tiče, sada se većinom odobravaju uz kamate od 4,5 posto i više, a početkom 2022. su se odobravali uz 2 posto, pa ovako, »od oka«, čini se taj rast i veći.

Iako HNB u zadnje vrijeme naveliko govori o rastu kamata na oročenja, što će tobože otopiti ogromnu bankarsku dobit u ovoj godini, podaci iz prosinca govore da je to slaba utjeha.

Nakon što su banke konačno malo povećale kamate na depozite, potaknute i državnim izdanjima koja su im »odvukla« dio deponenata, čim se dio njih vratio, ponovno su počele te kamate na oročenja zaostajati.

HNB u Biltenu tako prvo navodi da se »početkom posljednjeg tromjesečja neuobičajeno mnogo novih depozita stanovništva oročavalo u bankama koje su (tada, op.a.) najviše povećale svoje ponuđene kamatne stope, pa je porasla i njihova važnost za formiranje prosječne kamatne stope«.