Health Hub kao jedinstveni policy think tank za zdravstvo u regiji, i ove je godine organizirao tradicionalni Trend Report Brunch uz networking dionika zdravstvenog ekosustava i ambasadora zdravog života, kako bi se predstavile inovacije i trendovi u zdravstvu i skrbi o zdravlju.

Sudjelujući na European Health Forumu u Gasteinu, te prateći sve globalne trendove sa Svjetskog gospodarskog foruma (Davos Agenda 2024), objavljena godišnja izvješća McKinsey-a, PwC-a, Deloittea i publikacije najrelevantnijih svjetskih think tank platformi za zdravstvo, Health Hub i partneri predstavili su hrvatskom zdravstvenom ekosustavu one trendove, inicijative i vizije koje će zasigurno obilježiti ovu godinu ili im treba dati vjetar u leđa za što bržu implementaciju na dobrobit naših pacijenata i zajednice.

Tako se govorilo o konceptu zelenog i održivog zdravstva uz bolnice i zdravstveni management koji usvajaju filozofiju zelenih medicinskih tehnologija i uređaja te zelene javne nabave.

Što trebamo učiniti kako bismo transformirali zdravstvo da promišlja „zeleno i održivo“ te ublažili negativan utjecaj zdravstvenog sustava na okoliš? – jedno je od globalnih pitanja o trendu kojeg Hrvatska treba što prije usvojiti, o čemu je vizionarski na Trend Report Brunchu govorio dr. Miroslav Šaban, Head of Government and Public Affairs, Zone CEE / Europe iz Philipsa.

„Zdravstvene ustanove u Hrvatskoj trebaju se osvijestiti o brojnim prilikama za europskim financiranjem koje se nude za projekte sa zelenom, održivom i digitalnom filozofijom, bilo da je riječ o solarnim panelima na bolnicama, energetski učinkovitijom konstrukcijom bolnica, „zelenijim“ okruženjem zdravstvenih ustanova s interaktivnim parkovima, nabavkom medicinske tehnologije koja ima „zelene“ certifikate i štedi energiju, konceptu digitalnih bolnica „bez papira“ koje brinu o okolišu i podatkovno su učinkovitije, ugradnjom ekoloških materijala u interijere, nabavkom lijekova i opreme kroz zelenu javnu nabavu itd.“, istaknuo je dr. Šaban, navodeći kako inovativna med-tech industrija već dugi niz godina razvija „zelena“ rješenja, kao što i farmaceutika kreće ka „zelenoj proizvodnji“ no još uvijek je svijest zdravstvenog managementa kod nas nedovoljno razvijena da se govori o zelenim bolnicama ili zelenoj javnoj nabavi.

Na primjeru Poljske, interes o ovoj tematici je od 2% zdravstvenih managera u Poljskoj narastao u svega godinu dana na preko 30%, što ukazuje kako se svijest zdravstvenog leadershipa mijenja u pravom smjeru na dobrobit zdravog i održivog zdravstva, što EU financijski potiče i promiče.

„U svijetu u kojem je jedina konstanta promjena, zdravstvena industrija prednjači u inovacijama (uključujući zelenu zdravstvenu skrb). Zdravstvena industrija ima ključnu ulogu u stvaranju održive budućnosti. Usvajanje zelenih praksi, zelene javne nabave, eko-dizajna i smanjenja medicinskog otpada od vitalne su važnosti. Naša je dužnost prilagoditi se, voditi i pokretati pozitivne promjene“ poruka je koju je poslao Jens-Jakob Gustmann, Zone Leader Central & Eastern Europe u Philipsu povodom predstavljanja ovogodišnjih vizija za zdravstvo u Hrvatskoj.

Pomiče se granica skrbi o ženskom zdravlju kroz suvremeni pristup zdravstvenoj pismenosti i naglašavanje ženskog zdravlja kao temelja održivih gospodarstava budućnosti ukazujući na probleme poput menstrualnog siromaštva.

Svjetski gospodarski forum je prije svega dva tjedna stavio žensko zdravlje na vrh prioriteta Davos Agende 2024 rekavši da je ulaganje u žensko zdravlje uistinu čin lidera, vizionarskih kompanija i naprednih društava. Globalni lideri poručili su kako ulaganje u zdravlje žena predstavlja pozitivan povrat investicije, odnosno na svaki uloženi dolar, u gospodarski rast dolazi oko tri dolara.

Prednosti u ulaganju u zdravlje žena procjenjuju se na čak milijardu dolara godišnje do 2040. i donose povećanje od 1,7 % BDP-a po glavi stanovnika, što bi poboljšalo zdravstvene ishode za više od 3,9 milijardi svjetskog stanovništva. O svojim liderskim iskoracima o ženskom zdravlju, konferencijama i destigmatizaciji tema poput mentalnog zdravlja i menstrualnog siromaštva, komunikacijskoj transformaciji zdravstvenog opismenjavanja o ženskom zdravlju (kroz forme podcasta, live emisija, video sadržaja i sl.) govorila je Martina Markota, voditeljica odnosa s javnošću u dm-u i voditeljica natječaja „{ZAJEDNO} za bolje sutra“.

„Prema jednom istraživanju čak 11.9% ispitanica izjavilo je da nemaju dovoljno higijenskih potrepština prilikom menstruacije, a 3.4% izostaje s posla upravo zbog toga“, istaknula je gđa. Markota ove zabrinjavajuće podatke koji ukazuju na potrebu da se kao društvo pridružimo njihovoj misiji osvještavanja problema menstrualnog siromaštva u Hrvatskoj.

Tehnologija se sve više integrira u službi programa podrške pacijentima (npr. survivorship putovnice za pedijatrijske onkološke bolesnike, videopovezivanje djece i roditelja u bolnicama, digitalni podsjetnici za imunizaciju).

Bolnice budućnosti nezamislive su bez integriranja novih tehnologija i digitalnih alata u skrb pacijenata. Prof. dr. sc. Goran Roić, ravnatelj Klinike za dječje bolesti Klaićeva te predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu predstavio je inovativan projekt tzv. digitalne Survivorship putovnice za pedijatrijske bolesnike kojima će se djeca koja su se liječila od malignih bolesti pratiti i podsjećati na redovite kontrole i preglede kako bi se posljedice njihove onkološke bolesti svele na minimum kroz daljnji život, što je uistinu jedinstvena digitalna inicijativa posredovana umjetnom inteligencijom.

Emil Franjčec, Healthcare Expert iz kompanije Cisco, vizionarski je govorio o digitalnoj transformaciji programa podrške pacijentima u bolnicama, posebice najmlađima, kojima tehnologija poput videopoziva u sigurnom okruženju olakšava komunikaciju s članovima obitelji i smanjuje stres i tjeskobu. Zaključeno je kako bi svaki ravnatelj zdravstvene ustanove u Hrvatskoj trebao promišljati o imenovanju tzv. Chief Information Technology Officera (CIO) koji bi kao član uprave sa naprednim IT znanjem, bio zadužen za akceleraciju i implementaciju IT inovacija u zdravstveni sustav.

Ovome nadodajemo i najavu trenda digitalne transformacije imunizacije u kojoj se koristi puno potencijal naših informatičkih platformi i rješenja poput eKartona, CEZIH-a i bolničkih informacijskih sustava, kako bi se kreirali digitalni podsjetnici i edukativni digitalni sadržaj s ciljem poboljšanja stope imunizacije prema preporukama javnozdravstvene struke.

Istaknuta je robotska neurokirurgija i ugradnja bežičnog čipa u neurokirurgiji s ciljem povrata određenih funkcija kod paraliziranih osoba uz pomoć umjetne inteligencije.

Doc. dr. sc. Fadi Almahariq, specijalist neurokirurgije Zavoda za neurokirurgiju KB Dubrava osvrnuo se na Elona Muska i njegov Neuralink koji je prvi put uspješno implantirao jedan od svojih bežičnih moždanih čipova u ljudsko tijelo, kako bi se pomoglo u rješavanju složenih neuroloških stanja, npr. kod paralize. Obećavajući početni rezultati označavaju pravu moguću prekretnicu u neurokirurgiji koja prolazi i kroz robotsku revoluciju, što ohrabruje za mnoge komplicirana neurološka stanja.

Godinu će obilježiti i onkološka diplomacija za bržu dostupnost moderne dijagnostike i terapija te holistička i integrirana onkološka skrb koja vodi računa ne samo o pravovremenosti otkrivanja i liječenja raka nego uključuje i cjelokupni psihofizički integritet onkološkog bolesnika/ca (primjerice potpuna autentična rekonstrukcija dojke nakon mastektomije uz trajno oslikavanje areola i bradavica).

Prof. dr. sc Damir Eljuga, predsjednik Hrvatske lige protiv raka istaknuo je važnost zagovaranja što brže dostupnosti onkološkim inovacijama kroz onkološku diplomaciju kojoj je Liga udarila temelje prije više od 50 godina. Više no ikada, u doba revolucije u dijagnostici, genetskim testiranjima, medtech i terapijskim inovacijama, važno je premostiti jaz između skrbi u kojoj neki građani EU čekaju 15 dana na nove terapije, dok istovremeno u drugim dijelovima EU pacijenti čekaju i preko 1000 dana.

Prof. dr. sc. Eljuga prisjetio se snažnog zagovaranja Lige da se u Hrvatskoj omogući besplatno cijepljenje protiv nekoliko vrsta raka uzrokovanih HPV virusom, nabavku prvih modernih medicinskih uređaja u onkologiji, uvođenje nekih novih terapija kod raka dojke i jajnika, u čemu su u konačnici i uspjeli, kao i na uspjeh Lige i stručnjaka u zagovaranju da HZZO omogući pravo ženama na rekonstrukciju dojke nakon mastektomije.

„Udruga Marra Altrui već dugi niz godina daje podršku ženama oboljelim od raka kroz polutrajno iscrtavanje obrva i trajno repigmentiranje areola i bradavica nakon mastektomije, a rezultati koji su prikazani i kliničarima kirurzima KB Dubrava zaista su vjetar u leđa da ovakva usluga bude dostupna svim potrebitim ženama. Važnost psihofizičkog integriteta žene te njezine kvalitete života u svim procesima liječenja i nakon izlječenja dokazana su kroz mnoge znanstvene studije sto nas je usmjerilo organizaciji Beauty radionica za žene oboljele raka, po uzoru na globalne trendove i klinike diljem svijeta koje imaju takve usluge u okviru bolničkih ustanova.

Naša je ambicija, zajedno sa našim donatorima i sponzorima, poboljšati pristup terapiji ljepote svim ženama oboljelim od raka i da se, uz cjelokupnu rekonstrukciju dojke omogući i financiranje repigmentacije areola i bradavica kao završna faza rekonstrukcije dojke, uz uspostavu takvih posebnih centara u kojima će naši educirani stručnjaci moći takvu uslugu omogućiti ženama u okviru barem velikih KBC-ova.“, istaknula je predsjednica udruge Marija Butković.

Predstavila se i vizija zdravstvenog managementa za zdravstvo 2030 uz potrebni reskilling za održivo, otporno, zeleno i digitalno zdravstvo.

Direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu Hrvatske, dr. Dražen Jurković, osvrnuo se na predstavljene trendove rekavši kako UPUZ kontinuirano kroz svoje edukacijske aktivnosti i studij s Effectusom radi na kompetencijama upravljanja za zdravstvo budućnosti. Zdravstveni management svakako se mora još više usmjeriti na zelene i digitalne strategije, jer bolnice uz rastuće troškove, trebaju postati moderne, digitalno učinkovite „bolnice bez zidova“, a uvođenje zelenog i digitalnog mindseta u upravljačke vještine isplative su dugoročno za sve.

Potkrijepio je to primjerom nedavno dodijeljenih 60 milijuna EUR za naša lječilišta i toplice u zelenoj i digitalnoj transformaciji iz NPOO-a (Daruvarske toplice, Stubičke toplice, Biograd, Thallasoterapia, Veli Lošinj, Kalos, Topusko, Biokovka, Lipik, Varaždinske toplice, Bjelovar…). Dr. Jurković je ilustrativno ukazao kako je Hrvatska liderski pokrenula mnoge izvrsne ideje no potrebna nam je – akceleracija – jer predugo čekamo na implementaciju u praksi! Ovime je dr. Jurković zaključio kako trendovi, inovativne ideje, usluge i zdravstvene tehnologije nemaju smisla ukoliko ne radimo- na njihovoj brzoj implementaciji i dostupnosti građanima!

U duhu svih predstavljenih trendova, vizija i primjera dobre prakse, zaključeno je kako će Health Hub kao think tank i dalje biti „vjetar u leđa“ i kompas našem zdravstvenom ekosustavu da razgovori budu što konstruktivniji i suvremeniji, inovacije budu što dostupnije, a da izgradnjom partnerstva i konzorcija budemo što uspješniji u akceleraciji i implementaciji istih inovacija za našu zdraviju svakodnevicu!