Je li moguća opasna eskalacija sukoba na Bliskom istoku nakon što su u Jordanu ubijena trojica američkih vojnika, a Joe Biden je zaprijetio odmazdom Iranu?

Rektor Veleučilišta Vern prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila otkrio je u “Otvorenom” HTV-a kako je dosad zabilježeno oko 170 napada na pripadnike američkih vojnih snaga na Bliskom istoku i kako se na aktualnu situaciju više obraća pažnja zbog skorih predsjedničkih izbora u SAD-u.

“Ovo je posebna situacija, da se dogodila prošle godine – tome se ne bi davala velika pozornost. Sada se nalazimo u izbornoj godini u SAD-u. Formiraju se ključni narativi koje će biti u predsjedničkim kampanjama. Na predsjednika Joea Bidena nije samo Donald Trump vršio pritisak, nego i republikanski kongresmeni i senatori svojim pozivima da se napadne Iran. To je bilo kukavičje jaje, jer su znali da se neće napasti Iran. To bi bilo suludo i velika strateška pogreška. Biden se na republikanskoj strani predstavlja kao predsjednik koji nema hrabrosti i koji nije vođa. SAD u ovom trenutku može odgovoriti onoj ćeliji koja je to počinila, iako je teško identificirati tko je to. Povećat će se sigurnost vojnih baza na teritoriju Sirije i Iraka, zaključio je Cvrtila.

Stručnjak za geopolitiku sa Sveuličišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” Gordan Akrap ustvrdio je kako je situacija na Bliskom istoku već eskalirala te ponovio kako je SAD trenutno jedina globalna sila.

Eskalacija sukoba

“Već je eskaliralo u onom procesu koji već prepoznajemo duže vrijeme. Nalazimo se u vremenu sukoba sila i suprostavljenih interesa. SAD je jedina prava globalna sila koja je ostala nakon Hladnog rata. S druge strane, SAD će još dugo ostati globalna sila. Bivši Sovjetski savez, odnosno Ruska Federacija, zbog toga što vrlo loše prolazi u agresiji na Ukrajinu – je sada praktički lokalna sila, a želi postati globalna sila. Imamo regionalnu silu Kinu – koja želi postati globalna i imamo lokalnu silu, Iran – koji želi postati regionalna sila”, kazao je.

Ustvrdio je kako su i Hamas i hutisti svojim napadima u političkom i sigurnosnom smislu počinili samoubojstvo.

“Hamas i hutisti na području Jemena i pro-iranske šijitske milicije u Siriji i Iraku – Iran to namjerno radi. Ono što je Hamas napravio je politički i sigurnosni samoubilački potez. Znali su što će se dogoditi kao i hutisti. Provociraju Europu, SAD, Indiju i Kinu. Zaustavljaju transport i trgovinski promet koji ide kroz Sueski kanal. Time se povećava cijena proizvoda i izravno se utječe na gospodarsku sigurnost na globalnoj razini. Sasvim sigurno možemo očekivati jedan vrlo ozbiljan odgovor SAD-a”, dodao je Akrap.

Vojni analitičar s Veleučilišta Velika Gorica Marinko Ogorec pojasnio je kako je nemoguće ukloniti hutiste kao prijetnju bez kopnene operacije.

“Trebalo bi provesti i kopnenu operaciju osim što se provode povremena bombardiranja. Definitivno bi to bila dodatna eskalacija, tako da se je možda bolje ne uplitati u takvu situaciju. Činjenica je da hutisti imaju mogućnosti i gađaju ciljeve na moru”, rekao je. Upozorio je kako je potrebno dobro razmisliti prije nego se krene u kopnenu akciju u Jemenu te ustvrdio kako direktan ulazak u sukob ne odgovara Iranu.

“Da bi se to riješilo bilo bi potrebno napraviti kopnenu operaciju. Nadam se da će se razmisliti prije toga. To bi dovelo do novih problema. Kako bi reagirao Iran je isto tako pitanje. Iranu trenutno ne odgovara da dođe do širih sukoba, pogotovo da se on uvuče u te sukobe. Ako bi došlo do takve situacije da bi se kopnene snage približile Iranu – svašta bi bilo moguće”, dodao je.

‘Ovo ide na ruku Putinu’

Bilo je govora i o situaciji u Ukrajini i unutarnjim turbulencijama između vojnog i političkog vrha.

“Sve što se događa na Bliskom istoku ide na ruku predsjedniku Putinu, pozornost svijeta se pomaknula od onog što se događa u Ukrajini. Tu je sve počelo, zaključio je Cvrtila.

Vježbe NATO saveza

Akrap je naglasio kako ne misli da bi Rusija mogla napasti neku od NATO zemalja, ali i upozorio na snažan porast ruskih sposobnosti kada se radi o informacijskom ratovanju.

“Mišljenja sam na temelju svega onoga što mi je poznato da Ukrajina može doživjeti težu situaciju od onog što se trenutno događa. Teško je moguće da će Rusija okupirati veći dio Ukrajine od onog što sada kontrolira. Teško je vjerovati i da će Rusija napasti neku zemlju saveznicu NATO saveza kinetičkim ili oružanim sredstvima. NATO nije u ratu s Rusijom. Rusija zna da to ne može izdržati. Zadnjih dva i pol desetljeća svjedočimo snažnom porastu sposobnosti ruskih informacijskih operacija i informacijskog ratovanja koristeći prednosti demokracije, zapadnih sloboda i ljudskih prava. Nameću se određeni narativi i iskorištavaju se slabosti demokracije”, kazao je.

Ogorec drži da se Putin ne uzrujava puno oko velikih vježbi NATO saveza.

“Mislim da Rusija nije planirala niti može napasti NATO. Radi se o konglomeratu velikog broja stanovnika ili snaga koje su daleko nadmoćnije od ruskih. Rusija je početkom rata imala cijeli niz strateških i taktičkih pogrešaka. Naučili su lekciju, Rusija se ne treba podcijeniti. Dobili su određena iskustva i dobro ih primijenjuju na bojnom polju i političkom planu. Onaj tko će imati više streljiva, oružja i opreme – taj će nadvladati u određenom trenutku”, dodao je.

Vojni rok u Hrvatskoj

Na pitanje o tome podržava li uvođenje vojnog roka, Ogorec je odgovorio kako je potrebna pričuva, a da je za stvaranje pričuve neophodna vojna obuka.

“Vojna obuka je potrebna. Trebamo pričuvu, a pričuvu stvara samo vojna obuka. To je bitno za nacionalnu sigurnost RH. Taj vojni rok bi trebao trajati minimalno šest mjeseci. U tom razdoblju se završiti dio temeljne obuke i dio specijalističke. Država bi trebala omogućiti radni staž za vrijeme služenja vojnog roka”, rekao je.

Cvrtila je upozorio kako je vojni rok samo jedan od alata, ali i da je potrebno napraviti procjenu prijetnji i opasnosti te identificirati moguće neprijatelje.

“Mislim da je to rasprava koja nas neće dovesti do toga što Hrvatska treba. Nemamo nikakvu procjenu opasnosti i prijetnji. Ne znamo tko su naši neprijatelj i tko bi nas potencijalno mogao napasti. Vojni rok je samo jedno od sredstava, ali država bi jasno trebala naglasiti što su prijetnje i koje sposobnosti treba razvijati”, zaključio je Cvrtila, piše HRT.