To nam je i odlična prilika da pogledamo i vlastite nedostake koje možemo popraviti, poput ograničavanja navale turista s kruzera na dubrovačku jezgru ili zaustavljanje neplanske apartmanizacije, a sada čak i ograničavanje smještajnih kapaciteta u destinacijama koje kreveta za iznamljivanje imaju dovoljno, i previše
Kad je poznati CNN-ov novinar i voditelj Richard Quest prije godinu dana u Davosu intervjuirao premijera Andreja Plenkovića, tada je njemu i hrvatskoj javnosti otkrio jedan veliki problem kojeg nismo ni svjesni, a taj je da je Hrvatska turistima previše – popularna! Novinar Quest je i sam posjetio Hrvatsku, i to nekoliko puta, gdje je također intervjuirao hrvatskog premijera, a sve kako bi se i sam uvjerio u »problem« hrvatske prevelike popularnosti. Izvrsnost hrvatske destinacije konačno je i okrunjena, i to proteklog vikenda u srcu Sjedinjenih Država, u New Yorku, na turističkom sajmu gdje je Hrvatskoj turističkoj zajednici uručeno posebno priznanje za najbolji i najkreativniji pristup u predstavljanju turističkim agentima. Jer ako je i jedna zemlja zaslužila priznanje za kreativnost u turizmu, onda je to svakako Lijepa naša, koja je najprije stranim turistima 90-ih morala objašnjavati da nismo južni Libanon i da je rat završen i da je Kosovo daleko od Dubrovnika, iako na zemljovidu CNN-a izgleda blizu, i da više nismo zemlja državnog socijalizma gdje se turiste smješta u radnička odmarališta u kojima ih poslužuju djelatnice iz magazina narodne prehrane u »borosanama«.
Hrvatska se odavno odmakla od socijalističkog tipa turizma koji je ponudu temeljio na suncu i moru, odnosno na položajnoj renti, što nam zadnjih godina najviše zamjeraju Nijemci jer su sa svojim primanjima i njemačkim standardom na hrvatskom Jadranu bili u rangu VIP gostiju, no danas više nisu. Toliko su ojađeni na današnju hrvatsku turističku ponudu da su tamošnji mediji Nijemcima otvoreno poručili da hrvatska obala više nije za njih jer je preskupa, i počeli im predlagati alternativne destinacije za ljetovanje, poput Albanije (predložili bi im i Moldaviju da ima izlaz na more).
Nisu samo Nijemci ljubomorni na istočnu obalu tirkiznog Jadrana, sjetimo se samo da je talijanski premijer Giuseppe Conte tijekom pandemijske sezone 2020. zaprijetio izlaskom Italije iz Europske unije ako avio-kompanije uvedu turističke koridore prema Hrvatskoj, dok je gradnju Pelješkog mosta pokušao opstruirati hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić (kakve li ironije!), a podršku Hrvatskoj dao srpski član Milorad Dodik (ovo je sad već bolesna ironija).
Hrvatska je s vremenom iz zemlje kojoj se turizam događa postala destinacija koja upravlja svojim turizmom, s tim da smo odavno postigli »nacionalni konsenzus« da ne želimo biti zemlja masovnog turizma i maturalnih ekskurzija, uz dužno štovanje prema Pragu i Azurnoj obali kao omiljenim odredištima hrvatskih maturanata, nego zemlja kvalitetne ponude za koju treba malo dublje posegnuti u džep. Odnosno, plati pa se rugaj. Koliko god hoćeš, jer to nemaš kod kuće: neponovljivu, mediteransku destinaciju s povijesnom baštinom pod zaštitom UNESCO-a, s čak osam nacionalnih parkova, više od 1.200 otoka, s trećom najrazvedenijom obalom na svijetu,… Da, zaista imamo problem, jer osim što smo previše popularni, još smo i previše originalni. A takvo turističko odredište mora i koštati, iako ne spadamo pod razvikane pacifičke pješčane otoke koji, ruku na srce, sliče jedni na druge kao jaje jajetu.
To nas pak tjera da iz sezone u sezonu budemo još bolji, što i pokazuju službene brojke prema kojima nam je svaka sezona rekordna u odnosu na onu prije koja je također bila rekordna. To nam je i odlična prilika da pogledamo i vlastite nedostake koje možemo popraviti, poput ograničavanja navale turista s kruzera na dubrovačku jezgru ili zaustavljanje neplanske apartmanizacije, a sada čak i ograničavanje smještajnih kapaciteta u destinacijama koje kreveta za iznamljivanje imaju dovoljno, i previše. Polako postajemo lider koji svojim iskustvom može pomoći drugim turistički orijentiranim zemljama da se usmjere prema održivom turizmu. Uspjeh hrvatskog turizma prilika je da pogledamo unatrag i rekapituliramo učinjeno, a preciznu analizu dali su u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u komentaru rasta BDP-a u prošloj godini, gdje su utvrdili da se postojeći model turizma suočava s ograničenjima rasta te da je potencijal turističkog modela koji ima Hrvatska došao do vrhunca te ističu da je vrijeme za poticanje organiziranog turizma visoke kvalitete. Stoga, krenimo. I, naravno, budimo dobri domaćini.
Uvodnik
Hrvatska postaje lider u održivom turizmu
Dražen Katalinić
29. siječanj 2024 13:07
Ilustracija / Foto B. PURIĆ
To nam je i odlična prilika da pogledamo i vlastite nedostake koje možemo popraviti, poput ograničavanja navale turista s kruzera na dubrovačku jezgru ili zaustavljanje neplanske apartmanizacije, a sada čak i ograničavanje smještajnih kapaciteta u destinacijama koje kreveta za iznamljivanje imaju dovoljno, i previše
Kad je poznati CNN-ov novinar i voditelj Richard Quest prije godinu dana u Davosu intervjuirao premijera Andreja Plenkovića, tada je njemu i hrvatskoj javnosti otkrio jedan veliki problem kojeg nismo ni svjesni, a taj je da je Hrvatska turistima previše – popularna! Novinar Quest je i sam posjetio Hrvatsku, i to nekoliko puta, gdje je također intervjuirao hrvatskog premijera, a sve kako bi se i sam uvjerio u »problem« hrvatske prevelike popularnosti. Izvrsnost hrvatske destinacije konačno je i okrunjena, i to proteklog vikenda u srcu Sjedinjenih Država, u New Yorku, na turističkom sajmu gdje je Hrvatskoj turističkoj zajednici uručeno posebno priznanje za najbolji i najkreativniji pristup u predstavljanju turističkim agentima. Jer ako je i jedna zemlja zaslužila priznanje za kreativnost u turizmu, onda je to svakako Lijepa naša, koja je najprije stranim turistima 90-ih morala objašnjavati da nismo južni Libanon i da je rat završen i da je Kosovo daleko od Dubrovnika, iako na zemljovidu CNN-a izgleda blizu, i da više nismo zemlja državnog socijalizma gdje se turiste smješta u radnička odmarališta u kojima ih poslužuju djelatnice iz magazina narodne prehrane u »borosanama«.
Hrvatska se odavno odmakla od socijalističkog tipa turizma koji je ponudu temeljio na suncu i moru, odnosno na položajnoj renti, što nam zadnjih godina najviše zamjeraju Nijemci jer su sa svojim primanjima i njemačkim standardom na hrvatskom Jadranu bili u rangu VIP gostiju, no danas više nisu. Toliko su ojađeni na današnju hrvatsku turističku ponudu da su tamošnji mediji Nijemcima otvoreno poručili da hrvatska obala više nije za njih jer je preskupa, i počeli im predlagati alternativne destinacije za ljetovanje, poput Albanije (predložili bi im i Moldaviju da ima izlaz na more).
Nisu samo Nijemci ljubomorni na istočnu obalu tirkiznog Jadrana, sjetimo se samo da je talijanski premijer Giuseppe Conte tijekom pandemijske sezone 2020. zaprijetio izlaskom Italije iz Europske unije ako avio-kompanije uvedu turističke koridore prema Hrvatskoj, dok je gradnju Pelješkog mosta pokušao opstruirati hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić (kakve li ironije!), a podršku Hrvatskoj dao srpski član Milorad Dodik (ovo je sad već bolesna ironija).
Hrvatska je s vremenom iz zemlje kojoj se turizam događa postala destinacija koja upravlja svojim turizmom, s tim da smo odavno postigli »nacionalni konsenzus« da ne želimo biti zemlja masovnog turizma i maturalnih ekskurzija, uz dužno štovanje prema Pragu i Azurnoj obali kao omiljenim odredištima hrvatskih maturanata, nego zemlja kvalitetne ponude za koju treba malo dublje posegnuti u džep. Odnosno, plati pa se rugaj. Koliko god hoćeš, jer to nemaš kod kuće: neponovljivu, mediteransku destinaciju s povijesnom baštinom pod zaštitom UNESCO-a, s čak osam nacionalnih parkova, više od 1.200 otoka, s trećom najrazvedenijom obalom na svijetu,… Da, zaista imamo problem, jer osim što smo previše popularni, još smo i previše originalni. A takvo turističko odredište mora i koštati, iako ne spadamo pod razvikane pacifičke pješčane otoke koji, ruku na srce, sliče jedni na druge kao jaje jajetu.
To nas pak tjera da iz sezone u sezonu budemo još bolji, što i pokazuju službene brojke prema kojima nam je svaka sezona rekordna u odnosu na onu prije koja je također bila rekordna. To nam je i odlična prilika da pogledamo i vlastite nedostake koje možemo popraviti, poput ograničavanja navale turista s kruzera na dubrovačku jezgru ili zaustavljanje neplanske apartmanizacije, a sada čak i ograničavanje smještajnih kapaciteta u destinacijama koje kreveta za iznamljivanje imaju dovoljno, i previše. Polako postajemo lider koji svojim iskustvom može pomoći drugim turistički orijentiranim zemljama da se usmjere prema održivom turizmu. Uspjeh hrvatskog turizma prilika je da pogledamo unatrag i rekapituliramo učinjeno, a preciznu analizu dali su u Hrvatskoj udruzi poslodavaca u komentaru rasta BDP-a u prošloj godini, gdje su utvrdili da se postojeći model turizma suočava s ograničenjima rasta te da je potencijal turističkog modela koji ima Hrvatska došao do vrhunca te ističu da je vrijeme za poticanje organiziranog turizma visoke kvalitete. Stoga, krenimo. I, naravno, budimo dobri domaćini.