Turski parlament izglasao je u utorak dopuštenje Švedskoj da se pridruži NATO-u, stavljajući ovu nordijsku zemlju korak bliže ulasku u vojni savez. Time je ujedno ublažen diplomatski zastoj koji je otežao odnose Turske sa Sjedinjenim Državama.

Odluka je izglasana većinom prisutnih zastupnika, a stupit će na snagu nakon što bude objavljena u službenom glasniku, što je obično brza formalnost.

Time je Mađarska ostala jedina članica NATO-a koja još nije odobrila pristup Švedske. Za ulazak neke zemlje u NATO potrebno je da sve članice to potvrde u svojim nacionalnim parlamentima.

Usvajanje zakona označava veliki trenutak za NATO i politiku odvraćanja Rusije, u trenutku dok se članice bore da Ukrajinu opskrbe s dovoljno oružja za borbu protiv ruske invazije.

Propao Orbanov pokušaj

Pristupanje Švedske otvara ovu nordijsku zemlju potencijalnim vojnim operacijama saveza i proširuje automatsku zaštitu ostalih članica na Švedsku ako bude napadnuta.

“Biti punopravni saveznik znači da ako je Švedska pod pritiskom ili napadom, nema rasprave o tome hoće li je NATO braniti”, rekao je za NYT Camille Grand, bivši pomoćnik glavnog tajnika NATO-a.

“Kao što vrlo jasno vidimo s Ukrajinom, možete biti najbliži NATO partner, ali ako niste saveznik, rasprava je drugačija.”

Unatoč glasanju u utorak, nije zajamčeno brzo pristupanje Švedske. Turska bi mogla odgoditi podnošenje službenog odobrenja savezu, a ostaje nejasno kada bi Mađarska mogla dati svoj pristanak.

Prije glasanja u Turskoj u utorak, mađarski premijer Viktor Orban objavio je da je pozvao švedskog premijera u Mađarsku na “pregovore” o pridruživanju Švedske, sugerirajući da bi Mađarska mogla tražiti ustupke u zamjenu za svoju potporu.

Švedski ministar vanjskih poslova Tobias Billstrom odgovorio je da ne vidi “nikakav razlog za pregovore”, ali da dvije zemlje mogu “imati dijalog i nastaviti raspravljati o pitanjima”.

Glasovanje u turskom parlamentu uslijedilo je gotovo dvije godine nakon početka ruske sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, kada su Švedska i Finska, koje su godinama bile vojno nesvrstane, službeno podnijele zahtjev za pridruživanje savezu. Proces zahtijeva jednoglasnu potporu članica (sada ih ima 31) i većina ih je brzo poslala svoje odobrenje.

Srdačni odnosi s Putinom

Ali Turska i Mađarska, čiji su čelnici održavali srdačne odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom tijekom rata u Ukrajini, cijelo vrijeme su odugovlačile.

Mađarski dužnosnici odbacili su švedske kritike o stanju mađarske demokracije, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužio je dvije nordijske nacije da zanemaruju sigurnosne brige njegove zemlje time što se nisu obračunale s disidentima koje Turska smatra teroristima.

Dužnosnici iz drugih zemalja NATO-a tiho su negodovali da Erdogan koristi pravila saveza za unutarnju političku korist dok su javno lobirali da Turska promijeni svoje stajalište.

Švedska je poduzela opsežne korake kako bi ublažila prigovore Turske, uključujući izmjenu Ustava kako bi omogućila strože antiterorističke zakone.

U ožujku su i Mađarska i Turska promijenile stav prema Finskoj, a njihovi parlamenti odobrili su pristupanje te zemlje. Ubrzo nakon toga pristupila je NATO-u.

Raznorazni Erdoganovi razlozi

Ali Erdogan se nastavio opirati pristupanju Švedske, nudeći razloge koji su se mijenjali tijekom vremena i potaknuli diplomatsku igru pogađanja o tome koje će pitanje sljedeće uvući u raspravu.

Prije summita u srpnju, Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a, objavio je da je Turska pristala podržati kandidaturu Švedske za pristupanje.

Danima kasnije Erdogan je turskim medijima rekao da Švedska još mora učiniti više i da je to pitanje u parlamentu, a ne u njemu.

Razgovore o tom pitanju ometala su i javna spaljivanja i skrnavljenja Kurana od strane prosvjednika u Švedskoj, što je potaknulo Tursku da optuži švedske vlasti da ne čine dovoljno u borbi protiv islamofobije.

Erdogan također je povezao pitanje Švedske s turskim zahtjevima prema drugim članicama NATO-a. Predložio je da istodobno Sjedinjene Države odobre prodaju paketa borbenih zrakoplova F-16 američke proizvodnje i kompleta za nadogradnju aviona koje Turska već ima u vrijednosti od 20 milijardi dolara.

Bidenova administracija rekla je da podržava dogovor, ali se suočila s otporom u Kongresu, a kongresmeni su naveli stanje ljudskih prava u zemlji i njezin stav prema Švedskoj, što je frustriralo Turke.

A Erdogan je iskoristio pitanje Švedske i kako bi izvršio pritisak na Kanadu, još jednu članicu NATO-a, koja je uvela izvozna ograničenja optičke opreme koju Turska koristi u svojim bespilotnim letjelicama.

Što je time dobio, a koliko ga je to koštalo?

Činilo se da švedsko odobrenje napreduje u prosincu, kada je Odbor za vanjske poslove turskog parlamenta donio mjeru i poslao je punoj skupštini, u kojoj Erdoganova politička stranka i njezini saveznici imaju većinu. No glasovanje nije bilo zakazano do ovog tjedna.

Sinem Adar, suradnica Centra za primijenjene turske studije sa sjedištem u Berlinu, rekla je da ostaje nejasno što je Erdogan dobio zadržavanjem švedske kandidature te da je taj potez koštao Tursku jer se zemlja pokazala nepredvidivom i nepouzdanom svojim NATO saveznicima .

“Postoji vrlo značajna erozija povjerenja, koje je već bilo oslabljeno, između Turske i njezinih saveznika u NATO-u jer je u vrlo važnom geopolitičkom trenutku Turska stavila vlastite interese ispred interesa saveza”, rekla je.

Mađarska ostaje posljednja zemlja u NATO-u koja odugovlači po pitanju Švedske. Mađarski dužnosnici rekli su da neće blokirati kandidaturu Švedske ako je Turska odobri, ali i dalje nije jasno kad će se to dogoditi.

Tijekom prošle godine Mađarska je dala širok raspon objašnjenja za kašnjenje. U početku su navodili tehničke razloge vezane uz raspored rada Parlamenta, da bi se kasnije, bizarno žalili na video prikazan u švedskim školama koji je Orbanovu vladu prikazao u lošem svjetlu. Orban je onda optužio Švedsku da pokazuje nedovoljno poštovanje prema mađarskoj demokraciji.

Jedini pouzdani partner Kremlja

Viktor Orban, jedini pouzdani partner Kremlja u Europskoj uniji, prošlog je mjeseca pokušao staviti veto na europski plan o financijskom spasu za Ukrajinu vrijednom 52 milijarde dolara, no u tome neće i ni ne može uspjeti.

Naime, kao i u niz sličnih situacija do sada, Orban je ovoga puta “kupljen” time što je EU odobrila “odmrzavanje” dijela zablokiranih milijardi iz europskih fondova, koje su Mađarskoj ostale nedostupne zbog problema s demokratskim standardima i vladavinom prava.

Uostalom, i šefica Europske komisije Ursula von der Leyen prije nekoliko dana je jasno rekla da bi voljela da članice jednoglasno izglasaju pomoć Ukrajini, no ako se to i ne dogodi spremni su i imaju načina kako to provesti uz potporu preostalih 26 članica.

Slično tome, Orbanu je propao i posljednji pokušaj da Švedsku prisili na nekakve pregovore o pristupanju NATO-u, što su Šveđani odmah odbili.

U svakom slučaju, nakon gotovo dvije godine ove procedure, dosegnuta je točka kad postaje smiješno daljnje odgađati pristupanje Švedske NATO-u.