Deklarativni podaci koje prilikom kupovine nalazimo na strunama tek su u rijetkim slučajevima potpuno jasni i ‘na prvu’ razumljivi. Najčešće se radi o zamršenim i komplicirano posloženim brojčanim vrijednostima koje uz prigodno šarenilo na priloženoj sličici, u principu, većinu ljudi samo zbunjuje. Tada morate imati sreće i nadati se da je barem trgovac upućen u ono što prodaje kako bi vam mogao objasniti i pomoći da kupite upravo onu strunu kakva vam treba.

Nažalost, i trgovci su često jednako zbunjeni, pogotovo kada je riječ o strunama s dalekog istoka uz koje idu i katalozi, naravno, na japanskom jeziku, a u kojima možete u najboljem slučaju samo pronaći sličicu proizvoda koji vas zanima.

Problem nejedinstvene nomenklature je oduvijek pristan na tržištu ribolovne opreme što je najviše izraženo kod udica i struna. Udice se u pravilu sortiraju prema proizvođačima, pa tek onda po vrsti i veličinama. Tako primjerice, oznaka širine luka, na koju se prilikom ograničavanja veličine udice oslanja naš zakon, u pravilu se na pakiranju ne navodi već se veličina određuje brojem. To neminovno dovodi do zbrke jer isti broj udice kod različitih proizvođača nema jednaku stvarnu veličinu. Da zbrka bude veća, nije razlika prisutna samo kod različitih proizvođača već i unutar proizvoda jednog brenda. Tako npr, širina luka kod Sasame udica broj 4 iz serije Yamame nije ista kod serije Iseama koja je također udica Sasame. A budući da se na tržištu gotovo svakodnevno pojavljuju novi modeli koji naravno sa sobom donose i nove brojeve, zbunjenost neprestano raste.

Sa strunama je stvar nešto jednostavnija mada je i tu, kada se pokuša razumjeti sve što piše na deklaracijama, zbrka poprilično velika.

Osnovni problem s kojim se susrećemo kod struna je njihova nosivost, odnosno prekidna čvrstoća. Strune koje dolaze s Američkog i Japanskog tržišta u najvećem broju slučajeva nose oznake prekidne čvrstoće izmjerene na suhom čvoru. Upravo se stoga, u odnosu na Europske strune kod kojih se mjeri linearna nosivost bez čvora, često stiče pogrešan dojam manje nosivosti.

A taj se dojam dodatno pojačava kompliciranim japanskim oznakama koje se temelje na japanskoj nomenklaturi i nemaju veze sa SI sistemom i europskim mjernim jedinicama. Tako struna Sunline FC100 nosivosti 50 libri ima oznaku 16#, struna nosivosti 60 libri oznaku 20#, a upredenica Deep One nosivosti 35 libri oznaku 3#.

Srećom, uz te oznake postoje i brojčane oznake koje se odnose na neka druga svojstva. Istina, ti se podaci najčešće nalaze na poleđini pakiranja i ispisani su vrlo sitnim brojevima i slovima, ali ipak postoje.

Katkad te dodatne oznake govore o nosivosti i prekidnoj čvrstoći pri čemu su u najvećem broju slučajeva istaknute vrijednosti izražene u librama (lbs), a katkad o promjeru strune kada su istaknute vrijednosti izražene u inčima (inch/”) ili milimetrima (mm).

Rijetke prodavaonice imaju istaknute tablice s pretvornicima jedinica iz kojih je jasan odnos libre i grama, tako da se u najvećem broju slučajeva moramo pouzdati sami u sebe.

Da bismo nosivost izraženu u librama pretvorili u nosivost izraženu u kilogramima, istaknutu vrijednost valja podijeliti s brojem 2,16. Na taj način, ukoliko se potrudimo pa izračunamo, možemo saznati da struna nosivosti, odnosno prekidne čvrstoće 8 lbs može podnijeti opterećenje od 3,7 kilograma. Do odstupanja u ovakvom izračunu može doći prvenstveno zbog zaokruživanja decimala kada se 2,16 zaokruži na 2,2.

Sličan napor treba uložiti i u pretvaranje promjera strune izražene u inčima u promjer u milimetrima s tim da je broj kojim u ovom slučaju dijelimo istaknutu vrijednost 0,0393701. Naravno, i ovdje zbog zaokruživanja na najbližu decimalu dolazi do malih, u principu zanemarivih otklona.

Oni otkloni koji su bitni a koje ne možemo vidjeti su najčešće vezani uz oscilirajući promjer strune uz koji oscilira i nosivost. I dok u Europi imamo deklaraciju EFTTA aproved koja garantira točnost navedenih deklarativnih podataka, tako nešto na svjetskom nivou još uvijek ne postoji. A dok se ne ustanovi nekakva svjetska organizacija koja će davati takve garancije, morati ćemo se pouzdati u vlastito iskustvo i kalkulator bez kojega u ribomaterijal očito više nema smisla ići.