Ministar zdravstva Vili Beroš na Aktualnom prijepodnevu odgovorio je na pitanje o koeficijentima odnosno plaćama liječnika u zdravstvenom sustavu.

Prenosimo ministrov odgovor u cijelosti:

“Razumijem želju i borbu liječnika i liječničkih sindikata za vlastita prava. Donekle i razumijem da glasnim istupima skreću pažnju na svoju struku u procesu izrade novih Uredbi o koeficijentima. Ali, uistinu ne razumijem negiranje dosadašnjih postignuća i potrebu za narušavanjem međusobnog povjerenja u ostvarenje daljnjih zajedničkih ciljeva. Zato ću iznova ponoviti sva ostvarenja i najavljene aktivnosti u području materijalnih prava liječnika.

Krenimo redom:

     1.Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama osnovica za izračun plaće ukupno je  od 2016. godine rasla za 39,69%.

2. Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja iz rujna 2019. godine materijalna prava povećana su  na godišnjoj razini za 53 milijuna eura. Ovaj značajni iznos uključuje  naknadu za pripravnost, plaćanje naknade troškova dolaska na posao iz pripravnosti i rada po pozivu. Svi dodaci na uvjete rada povećani su za 3 postotna boda, a dodatak za iznimnu odgovornost (liječnički dodatak) za život i zdravlje ljudi povećan je za 4 postotna boda.

3. Dodatkom III. Kolektivnog ugovora iz travnja 2020. povećana je vrijednost prekovremenog sata rada i to za postotak za uvjete rada, iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi te akademski stupanj. Trošak provedbe toga Dodatka procijenjen je na 21,2 milijuna eura godišnje.

4. Uredba o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti oslova u javnim službama iz srpnja 2022. godine po prvi puta vrednuje radna mjesta i koeficijente za magistre sestrinstva i to na položajnim radnim mjestima glavnih sestara klinika, zavoda, službi i OHBP-a pri čemu su  njihovi koeficijenti rasli za 34,97%.

5. Izmjenama Uredbe iz travnja 2023. godine  izjednačene su uže specijalizacije i specijalizacije te su koeficijenti specijalista u bolničkom i izvanbolničkom sustavu povećani u rasponu od 3 do 20%. Nadalje, specijalizantima, doktorima medicine, dentalne medicine, magistrima farmacije i biokemije koji nemaju specijalizaciju povećan je koeficijent za 10%,  medicinskim fizičarima, psiholozima i logopedima povećan je koeficijent za 5,6%, a prvostupnicama sestrinstva i zdravstvenim radnicima srednje stručne spreme od 3%  do 5,8%.

6. Omogućili smo isplatu svim radnicima u sustavu za neisplaćenu razliku prekovremenog rada za što je ukupno isplaćeno 100 milijuna eura.

7. U prošlog godini (2023.) refundirali smo svim ustanovama tužbe za osnovicu za što je isplaćeno 27 milijuna eura.

8. Omogućili smo svim radnicima koji rade s oboljelima od bolesti COVID, dodatak na plaću od 10% za što je ukupno isplaćeno preko 35 milijuna eura  od početka pandemije.

9. Poreznim izmjenama od 1.1.2024. godine osobni odbitak je povećan za 69% (s 331 eura na 560 eura).

Koliko su ovoj Vladi važni ljudskih resursi u zdravstvu govori činjenica da smo do sada omogućili najznačajnije povećanje materijalnih prava radnika u povijesti zdravstvenog sustava! Podsjećam, od 2016. do 2022. godine. osigurali smo povećanje financijskog troška za plaće od 500 milijuna eura. Samo u 2023. godini Vlada je donijela odluke kojom je trošak plaća u sustavu zdravstva povećan za 226 milijuna eura, a u 2024. godini predlaže se, kako smo najavili, sveobuhvatna reforma plaća, za što će biti potrebno izdvojiti, prema procjenama, dodatnih 230 milijuna eura na godišnjoj razini.

–              Tako primjerice ako uzmete plaću liječnika specijalista ona je u odnosu na 2016. godinu , a do kraja 2023. porasla za prosječnih 61% s 1.336 € na 2.153 € (što je rezultat ne samo povećanja koeficijenta za 22% već i povećanja osnovice za 39%), a predloženim novim sustavom plaća u 2024. ona će porasti za visokih 87% u odnosu na 2016. godinu.

–              Također, nije zanemariv podatak da u Centralnom obračunu plaća (COP) od 5000 najvećih plaće čak 4460 su one liječnika

Zakonom o plaćama u državnoj i javnoj službi nakon više od 30 godina Vlada uređuje sustav plaća na način da se jednako vrednuju radna mjesta iste složenosti, što predstavlja povijesni iskorak. Stoga, svima će rasti plaće u sustavu zdravstva prema trenutnim izračunima u rasponu od 6 do 39,8 posto temeljem ujednačavanja koeficijenata složenosti poslova.

Učinili smo i povijesni iskorak za specijalizante. Takozvani robovlasnički ugovori odlaze u povijest. U izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti uvode se obvezni aneksi svih ranijih ugovora koji su aktivni, dakle i onih kada je specijalizacija u tijeku, i onih kada je specijalizacija završila, a ugovor je još aktivan s ciljem izjednačavanja njihovih obveza prema zdravstvenoj ustanovi. U trošak specijalizacije ulazi samo stvarni trošak edukacije, ne trošak rada.

Time mijenjamo i paradigmu priklanjajući se nagrađivanju i modelima motiviranja djelatnika na ostanak u zdravstvenim ustanovama u sredinama gdje je njihova specijalnost deficitarna i dajemo naglasak na upravljanje ljudskim resursima. Važno je naglasiti da su navedene izmjene samo početak i dio novog modela upravljanja ljudskim potencijalima u zdravstvu.

Što se tiče pregovaranja za granski kolektivni ugovor, nema govora da se ‘stopiraju’ pregovori u granskom kolektivnom ugovoru. Tome govori u prilog činjenica da je upravo ova Vlada i zdravstvena administracija vratila reprezentativnost liječničkim sindikatima – koja im je oduzeta u mandatu bivše Vlade predvođena SDP-om! Dakle, glavni razlog  privremeno obustavljenih pregovora u granskom kolektivnom ugovoru za sve javne službe odnosi na opsežne aktivnosti u vezi donošenja Uredbi o koeficijentima i Zakona o plaćama koji je sada već snazi.

Ovo su samo jedni u nizu reformskih iskoraka u području osnaživanja ljudskih resursa u zdravstvu. Pokazujemo da se smo itekako orijentirani na sve djelatnike u zdravstvenom sustavu, na pravednu dodjelu koeficijenata prema složenosti poslova, na rast plaća ta svakog djelatnika u zdravstvenom sustavu. Pritom ne gubimo naše pacijente iz fokusa. Jer, ne zaboravimo, zdravstveni sustav i svi djelatnici u njemu postoje upravo radi pacijenata. Oni su naš glavni pokretač za daljnju reformu javnog zdravstvenog sustava”, poručio je Vili Beroš.