Što se događa kada vulkanolog i stručnjak za kavu uđu u kafić? Jednostavno: izlaze s nepogrešivom metodom za pripremu savršenog espressa.

Ovo nije šala, već ono što se stvarno dogodilo suradnjom između profesionalca koja pripadaju različitim svjetovima, ali ujedinjenih istom strašću prema kavi.

Kava je piće omiljeno i cijenjeno u cijelom svijetu, a svaka regija ima svoj recept i ritual za savršen napitak, no uvijek se može poboljšati – tvrde istraživači s američkih sveučilišta Oregon i Portland.

Znamo da je za pripremu dobre kave preporučljivo samljeti pržena zrna prilikom upotrebe, ali ova praksa uzrokuje rasipanje sirovine što bi se moglo izbjeći.

Naime, tijekom mljevenja trenje između zrna kave u mlincu stvara statički elektricitet, koji uzrokuje nakupljanje čestica kave i lijepljenje za oštrice ili spremnik: ti ostaci predstavljaju otpad sirovine koji se ne može iskoristiti.

Kako bi identificirali čimbenike povezane s stvaranjem statičkog elektriciteta tijekom mljevenja kave, istraživači su surađivali s vulkanolozima koji proučavaju slične procese elektrifikacije tijekom vulkanskih erupcija.

“Tijekom vulkanske erupcije magma se razgrađuje na mnoštvo malih čestica koje zatim izlaze iz vulkana u tom velikom oblaku, a tijekom cijelog procesa te se čestice trljaju jedna o drugu i postaju nabijene do te mjere da proizvode munje”, objašnjava vulkanolog Joshua Méndez Harper sa Sveučilišta Portland State.

Pojednostavljeno do krajnosti, sličan se proces događa i kod mljevenja kave, kada se mala pržena zrna trljaju jedno uz drugo i pretvaraju u fini prah.

Istraživači su mjerili količinu statičkog elektriciteta proizvedenog mljevenjem različitih vrsta prženih zrna kave, koje su se razlikovale po zemlji podrijetla, metodi obrade, boji prženja i postotku vlažnosti.

Nije pronađena povezanost između količine statičkog elektriciteta i zemlje podrijetla kave ili metode obrade.

Istraživači su, međutim, otkrili povezanost između naelektriziranja i sadržaja vode, boje pečenja i veličine praha dobivenog mljevenjem.

Konkretno, manje električne energije proizvedeno je kada je kava imala veći sadržaj unutarnje vlage i kada je kava bila grublje mljevena.

Ali ne samo to: također je uočeno da svijetlo pečenje proizvodi manje elektrostatskog naboj , dok tamnije pečenje (koje također ima tendenciju da bude suše) stvara veći ukupni naboj.

Nakon ovih preliminarnih rezultata, tim je testirao može li mljevenje s vodom promijeniti način pripreme kave i konačni okus napitka.

Usporedili su stoga dvije vrste espressa pripremljene od zrna kave identičnog porijekla i prženja – prvi samljeven “na suho”, a drugi mljeven mlazom vode.

Na taj se način pokazalo da je mljevenje s vodom rezultiralo duljim vremenom ekstrakcije i jačom infuzijom, dok je omogućilo dobivanje većih količina kave s istom sirovinom.