Duško Jaramaz, Dalibor Urukalovic PIXSELL / Davor Kovacevic
Prijavili su se još i zamjenik županijske državne odvjetnice u Splitu Nikša Wagner te odvjetnik Mladen Dragičević
povezane vijesti
Idući glavni državni odvjetnik bit će ili Emilijo Kalabrić, jedan od sadašnjih zamjenika Zlate Hrvoj Šipek, ili Ivan Turudić, sudac Visokog kaznenog suda. Premda će Državnoodvjetničko vijeće danas službeno objaviti čije su sve prijave pristigle na javni poziv za novog šefa DORH-a, svi mediji već barataju informacijom da su među njima dvojica spomenutih. Prijavili su se, istina, još i zamjenik županijske državne odvjetnice u Splitu Nikša Wagner te odvjetnik Mladen Dragičević, ali oni su sudjelovali i u javnom pozivu prije četiri godine kada nisu prošli, pa je jasno da su šanse da ih ovaj put Vlada predloži Saboru iznimno male.
Zlati Hrvoj Šipek mandat istječe u svibnju te će se stoga, kao i 2020., imenovanje novog glavnog državnog odvjetnika dogoditi u samoj završnici saziva Sabora. Iako postoji pravna osnova da se taj posao prebaci u sljedeći saziv, DORH-om do izbora glavnog državnog odvjetnika upravlja prvi zamjenik, HDZ-ova većina u Saboru vjerojatno neće propustiti priliku da ona odredi nasljednika Zlate Hrvoj Šipek.
Reference favorita
Ako će se poštovati tradicija, Kalabrić je izraziti favorit s obzirom na to da u ovom stoljeću za glavnog državnog odvjetnika nije došao nitko izvan DORH-a. Međutim, Kalabrić je zamjenik glavnog državnog odvjetnika tek od početka prošle godine, bio bi, znači, ovo za njega strelovit uspon. S druge strane, Turudić je možda najpoznatiji čovjek hrvatskog pravosuđa, on redovno nastupa u medijima i ne ustručava se komentirati i političke događaje.
Željan je obnašanja najviših dužnosti u okviru sustava kojem pripada, pa je već htio biti i predsjednik Vrhovnog suda i Visokog kaznenog suda. Prvo mu je 2017. propalo jer se predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, kao ovlaštena predlagateljica predsjednika Vrhovnog suda, na kraju ipak odlučila za Đuru Sessu, s kojim je Turudić bio u igri. Što se tiče Visokog kaznenog suda, on je bio predodređen za predsjednika, s obzirom na to da mu je ministar Dražen Bošnjaković dodijelio administrativne poslove osnivanja te institucije, ali u Državnosudbenom vijeću Turudić nije dobio dovoljan broj glasova. Razložno je pretpostaviti da se on nije sada prijavio za glavnog državnog odvjetnika, znajući da će tjednima biti izložen propitivanju javnosti, bez ikakvog jamstva da će biti odabran. Ali, možda se Turudić upustio u to ipak sam, u stilu – ako prođe, prođe.
Premijer Andrej Plenković i ministar Ivan Malenica obavit će razgovor sa svim kandidatima, a zatim će jednog predložiti Saboru, u kojem se glavni državni odvjetnik bira apsolutnom većinom glasova.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković je, razumljivo, suzdržan, nije se jučer želio izjasniti kojeg bi kandidata podržao.
– Ne bih se očitovao koga smatram najboljim, svi će proći nužnu proceduru, izjavio je Jandroković.
Oporba sumnjičava
Nešto je opširniji bio u osvrtu na činjenicu da su se prijavila samo četiri kandidata, od toga i dvojica već drugi put zaredom.
– Vjerojatno je to zbog vrlo jakog pritiska javnosti na tu poziciju, očito je da postoje i komotnije. Dužnost glavnog državnog odvjetnika jako je izložena, puno se tu interesa križa, u Saboru su česte kritike prema šefovima DORH-a i imam određeno razumijevanje zašto ljudi ne žele prihvatiti tu poziciju, ustvrdio je predsjednik Sabora.
U oporbi prevladava stav da je sve već riješeno, da će Turudić biti glavni državni odvjetnik.
– Mislim da se zna tko će biti glavni državni odvjetnik, on neće biti po mjeri onoga što trebaju hrvatski građani, a to je neovisno i beskompromisno tijelo u borbi protiv korupcije. Ne javljaju se ljudi a da ne dobiju mig, ocijenio je predsjednik Mosta Božo Petrov.
I zastupnica Urša Raukar Gamulin vjeruje da iza Turudićeve kandidature »stoji politika«.
– Pretpostavka je da se gospodin Turudić ne bi ni javio da nije dobio neki signal, izjavila je Urša Raukar Gamulin.
Mali broj kandidata – odraz sustava
Dalija Orešković (Stranka s imenom i prezimenom) već dulje zagovara promjenu modela izbora glavnog državnog odvjetnika na način da ga zastupnici, kao i ustavne suce, biraju dvotrećinskom većinom glasova, ali bez mogućnosti reizbora.
– Smatram da je mali broj kandidata odraz reakcije ljudi koji rade u sustavu. Nitko tko je uložio desetljeća u vlastitu naobrazbu, u izgradnju svog karaktera i profesionalnih rezultata neće se staviti u fotelju u kojoj neće moći napraviti ništa, rekla je novinarima Dalija Orešković. I potpredsjednik Sabora Davorko Vidović (Socijaldemokrati) razočaran je slabim interesom za obnašanje dužnosti glavnog državnog odvjetnika. On to pripisuje ovisnosti DORH-a, pa je upitno koliko njegov šef može raditi u skladu s očekivanjima građana.