DHMZ je objavio kako danas dolazi postupno naoblačenje s jugozapada, na Jadranu i predjelima uz njega mjestimice kiša, češća navečer. U središnjim i istočnim krajevima prijepodne sunčana razdoblja, a kiša je moguća krajem dana. Vjetar slab do umjeren jugozapadni i južni, u Gorskoj Hrvatskoj i jak, a na istoku jugoistočni. Na Jadranu će puhati umjereno i jako jugo, poslijepodne ponegdje olujno. Najviša dnevna temperatura zraka od 10 do 16 °C.

Sutra većinom oblačno i kišovito te u dosta krajeva i vjetrovito. Povremeno kiša, osobito u drugom dijelu dana i u noći na nedjelju kada mjestimice može biti obilnija. U višem gorju krajem dana uz zahladnjenje susnježica i snijeg. Puhat će umjeren južni i jugoistočni vjetar, u gorju i jak, na Jadranu jako i vrlo jako jugo. Poslijepodne i navečer na zapadu unutrašnjosti sjeverni i sjeveroistočni vjetar, na sjevernom Jadranu bura u jačanju. Jutarnja temperatura zraka od 3 do 8, na Jadranu između 9 i 14 °C. Najviša dnevna od 8 do 13, duž obale i na otocima između 13 i 17 °C.

Ugriz zime

“Dio hladnog zraka će napokon, rekli bi mnogi, stići do naših krajeva. Naime, imali smo iznimno toplo razdoblje za početak godine. Temperature preko deset stupnjeva iznad prosjeka za početak siječnja. A sada ustvari dolazi tek jedan ugriz zime, tj. najnormalnija zima. Zimski period za nas. Bit će hladno, ali ne ovako ekstremno, kao što je to na samom sjeveru kontinenta”, rekao je za RTL Direkt prognostičar Dorian Ribarić.

Snijega bi trebalo biti u većem dijelu zemlje.

“U cijeloj unutrašnjosti očekujemo barem tanji snježni pokrivač. Ne baš u svim gradovima, recimo Zagreb ionako već tradicionalno će ostati na kojem centimetru ako bude sreće. Dok se u ostalim područjima iznad 100, 150 i 200 metara nadmorske visine već očekuju tu neke vrijednosti od 10 do 20 centimetara visine, najviše kao i uvijek u gorju. Tamo oko Plitvica moglo bi biti tridesetak centimetara, ali zanimljivo, baš za ovaj prodor hladnog zraka imat ćemo i pojačan sjeverni vjetar i jaku buru. I onda to u kombinaciji s dosta snijega. U početku mokrog snijega, može bit i snježnih nanosa, pa i onih nekih mećava u gorskim krajevima, pa bi tu negdje lokalno moglo biti i 50 cm snijega. Ali, to je, eto, samo neki manji lokaliteti”, dodao je Ribarić, navodeći da je moguće da koja snježna pahulja stigne čak i do same obale, pogotovo od Šibenika sjevernije.

Pijavice i poplavljene rive

Na moru bi moglo doći do pojave pijavica i poplavljenih riva. Najkritičnije će, kaže meteorolog, biti u subotu, a tu promjenu ne donosi prodor hladnog zraka sa sjevera, nego sredozemna ciklona.

“Ciklona, prilično duboka iz Tirenskog mora ulazi na Jadran i onda s tim središtem niskog tlaka se stvara tzv. ciklona la plima. Dodajmo tome i jugo koje će biti jako, olujno. Ono će naguravati more u naš Jadran bit će i lokalno obilne kiše duž obale. I onda sve te rive koje će biti otvorene prema jugu bi mogle poplaviti”, tumači Ribarić.

Govorio je i o promjeni klime. Je li snijega na našem području zaista sve manje ili se radi o subjektivnom dojmu?

“Pa snijega je stvarno sve manje. Pogotovo u nizinama, čak i u nekim višim područjima. Imamo taj nekakav signal, tj. imamo trend sve manje snijega. Zanimljivo je da u Alpama, u nižim Alpama do 1500 metara nadmorske visine, povijesno gledano, svakih deset godina imamo osam posto manje snijega i to u količini i u broju snježnih dana. Dok recimo, za one skijaše i skijašku sezonu je bitno da recimo iznad 2000 metara su te količine ostale i prilično su slične onim povijesnim količinama, ali su se smanjili malo ti snježni dani. Ali to govorimo o par postotaka”, kaže Ribarić.

Klimatske promjene

Potvrđuje da u zadnjih tri desetljeća doista svjedočimo klimatskim promjenama.

“Mi u zadnjih 30 godina imamo tu jednu novu klimu na koju se još uvijek navikavamo, a zadnjih dvadesetak godina i ta klima pokazuje trendove promjene. Dakle, već imamo taj nagli porast temperature. Sve nam je toplije. To je primjer Gospića, gdje vidimo da nema više one ekstremne hladnoće. Dakle, siječanj je nama i dalje najhladniji mjesec u godini. Ali, recimo, u ranim 2000-ima, ona famozna zima 2003. recimo, imali smo minuse ispod minus 20, 25, dok zadnjih desetak godina tu smo uvijek negdje oko minus 10. Dakle, to je velika razlika od čak desetak stupnjeva.To je, recimo, ono da izostaje ta neka ekstremna hladnoća, dok s druge strane imamo ekstremnu toplinu koja je sve češća. Ono što se nekako vidi u podacima je da imamo u rujnu nekako produženo razdoblje topline. To malo odgađa taj kraj ljeta i imamo studeni koji je ustvari sve češće bez studeni. Dakle, tu imamo taj nekakav odmak, proljetni studeni i imamo, naravno, ove božićne južine koje nam nikako ne odgovaraju”, zaključio je Ribarić, prenosi Danas.hr.