Glazbeni sastav

Lovranski puhači dokaz su da su puhački sastavi uvijek »in«

Filip Brnelić

Foto: David Kurti

Foto: David Kurti

"Cilj je da se orkestri popune i osiguraju za budućnost, a tradicija opstane što dulje"



Kraj godine za Puhački orkestar Lovran uvijek predstavlja uzbudljivo razdoblje, a ove je zime njihov raspored još gušći. Pored priprema za njihov tradicionalni novogodišnji koncert koji će se ponovo održati 27. prosinca u lovranskom kinu Sloboda, ovaj glazbeni sastav intenzivno radi na monografiji koja će obuhvatiti 110 godina njihovoga kontinuiranog djelovanja, kao i na snimanju novog nosača zvuka na kojem će ovjekovječiti neke od svojih uspješnica. Prema riječima predsjednice orkestra Zvijezdane Klobučar Filčić, amaterski puhački sastavi opet su »in«.


– Imamo dosta nastupa, vraća se vrijeme koncerata i gostovanja, no sada su nam najbitnije probe i uvježbavanja za naš novogodišnji koncert s našim gostima koji je uvijek kruna našeg cjelogodišnjeg rada. Također, pripremamo se za naš najveći projekt, organizaciju 32. izdanja Međunarodnog festivala puhačkih orkestara »Naš svijet je glazba« koji će se održati u svibnju, a na kojem sudjeluju naši prijatelji s kojima surađujemo preko dvadeset godina i na kojem upoznajemo nove glazbenike i prijatelje, kaže Klobučar Filčić.



Lovranski puhači sviraju flaute, klarinete, saksofone, trombone, trube, tenore, basove, francuske rogove te bubnjeve i udaraljke – sve što jedan klasični puhački orkestar treba imati

Žanrovska raznovrsnost




Lovranski orkestar trenutno broji četrdesetak glazbenika amatera koji pod vodstvom umjetničkog voditelja Borisa Mohorića svira sve što im se zasviđa. Raznovrsnost u izričaju potječe još od 80-tih godina prošlog stoljeća, kada je sastav pod vodstvom dirigenta Đanija Trdića napravio glazbeni iskorak te počeo svirati modernije kompozicije, često s tek završenih domaćih festivala, a Zvijezdana Klobučar Filčić kaže kako je stil od onda dodatno evoluirao.


– Za vrijeme dirigenta Miodraga Kašića koji je 25 godina bio na čelu orkestra u naše smo note počeli ubacivati i jazz, sambu, latinoameričke ritmove, blues, a bilo je tu i obrade klasičnih djela u nekim modernijim ritmovima. Sviramo i domaće obrade, a bavili smo se i skladbama napisanima na istarskoj narodnoj ljestvici još od devedesetih, kada smo na jednom od Susreta puhačkih orkestara Istre uz mih i sopile svirali na tanko i debelo.


Nakon toga smo obradili i »Kozu« Mate Balote, a u aranžmanu Alda Foška odsvirali smo i pjesmu Josipa Kaplana »Dobrinj je bili grad«. Osim »tvrdo« domaćih, sviramo i naše ostale obrade, puno surađujemo s Duškom Jeličićem Duletom, Šajeti smo bili gosti na koncertu za 30. godišnjicu karijere u Rijeci, a svirali smo s Gustafima, Gibonnijem, Severinom i drugim glazbenicima hrvatske estrade, navodi predsjednica orkestra, najavljujući kako skupina zajedno s Jeličićem za iduću godinu priprema CD album na kome će se nalaziti odabrana djela izvođena tijekom trideset godina duge suradnje.



Puhački orkestar »Lovran« svojim izvedbama pokazuje raznovrsnost u izričaju

Mladi žele svirati


Osim što sviraju flaute, klarinete, saksofone, trombone, trube, tenore, basove, francuske rogove te bubnjeve i udaraljke, sve što jedan klasični puhački orkestar treba imati, lovranski glazbenici imaju interne glazbene tečajeve na kojima se isti podučavaju. S ciljem da se redovi orkestra popune i osiguraju za budućnost, a stogodišnja tradicija opstane što dulje, djeca od predškolske dobi pa nadalje uče se notama i sviranju spomenutih instrumenata.


– Imamo nekoliko stručnih suradnika koji podučavaju limene instrumente, s trubama, tenorima i baritonima radi naš voditelj Boris Mohorić koji i sam svira trubu. Mlade glazbenike na flauti podučava Marina Dadić, s klarinetima radi Aldo Foško, a Marijan Orešković odnedavno podučava trombone, što nas jako veseli jer ne događa se često da netko želi svirati tako rijetke instrumente, govori Zvijezdana Klobučar Filčić, glazbenica specijalizirana za francuski rog, koja pored glazbenog i angažmana u lovranskoj turističkoj zajednici, sudjeluje i u pripremi monografije orkestra koja bi svjetlo dana trebala ugledati početkom godine.


– Tijekom 111 godina prošlo je više od 300 članova orkestra, a da bi se sav taj rad prikazao pisanim djelom, najzaslužniji je naš Radovan Trinajstić, čovjek s 60 godina staža u našem orkestru. On već dugo vremena sakuplja informacije o svakom našem nastupu, svakom događaju, sakuplja svaki članak iz novina i dao nam je puno materijala i slika. Monografija će biti kronologija našeg rada od 1912. do 2022. godine, s njom smo pri kraju i svakako se radujemo tome izdanju, zaključila je Klobučar Filčić.