Premda se može kazati da su osnivanje Rapskih glazbenih večeri potaknuli turistički radnici Raba, svjesni da gradu takvih povijesnih ambijenata i s takvim protokom, najvećim dijelom inozemne turističke klijentele, treba jedna ozbiljna glazbena manifestacija, njihovu inicijaciju u lipnju sada već davne 1986. godine, Rabljani ponajviše mogu zahvaliti našoj znanoj mezzosopranistici Rahilki Burzevskoj, ženi izuzetnih organizacijskih sposobnosti i prvoj umjetničkoj voditeljici ove manifestacije, ali i suradljivom ozračju onovremenih lokalnih institucija i poslovnih subjekata. Ne treba smetnuti s uma tadašnje (ne)prilike, osobito kada je riječ o nevoljkosti republičkih SIZ-ova kulture da financiraju kulturne sadržaje u manjim sredinama.

Manifestacija ozbiljne glazbe

Naime, osamdesetih godina prošlog stoljeća Rab je u kulturnom smislu živio gotovo isključivo na amaterskoj razini, ljeti u folkloru i zabavnim notama, a zimi u popriličnom kulturnom mrtvilu koje bi tek tu i tamo prekinula kakva putujuća kazališna družina uz nekoliko filmskih kino-predstava tjedno. Danas, u velikoj većini stručno i pod budnim okom konzervatora, obnovljeni rapski spomenici kulture nulte i prve kategorije tada su bili u dosta zapuštenom stanju i trebalo je nekako iznaći put iz dugogodišnje kulturne stagnacije.

I sama Burzevska, koja je »Večeri« vodila na nedvojbeno stručnoj razini, rekla je u jednom od intervjua za »Vjesnik« iz lipnja 1988. godine, objašnjavajući koncepciju manifestacije, kako Rapske glazbene večeri u svojim počecima nisu težile biti festivalom, niti oponašati kakvu sličnu priredbu u svijetu, te je tada dodala: »S obzirom da Rab ljeti nudi malo kulturnih sadržaja, odlučili smo; ljudi iz općine, SIZ-a kulture i uprave SOURA-a Arbiana, hotelijersko-turističke radne organizacije koja nosi glavninu privrede na otoku, uz logističku podršku Radničkog sveučilišta »Veljko Vlahović«, da koncerte rasporedimo jednom tjedno.«

Od svojih početaka Rapske glazbene večeri prepoznate su od stručne javnosti kao manifestacija ozbiljne glazbe iznimno visoke kvalitete s međunarodnim izvođačkim sastavom, označivši tako Rab visoko na kulturnoj mapi ovoga dijela Europe. Nevjerojatan je popis imena, veličina glazbene umjetnosti iz čitavoga svijeta, koje su bile dijelom izvođačke povijesti ove manifestacije.

I doista, Rapske glazbene večeri, gledajući unatrag, donijele su Rabu tada toliko potreban spas od provincijalnosti, ali i puno više od toga. Naime, već u trećoj sezoni njihovoga održavanja, zbog Papine zabrane izvođenja profane glazbe u crkvama u kojima se služe misni obredi, dio koncerata morao se izvoditi izvan rapske katedrale. Upravo nastojanje da se nađe ambijentalno adekvatan, komorni i akustički prostor za izvođenje koncerata s programa manifestacije ujedinilo je tada čitavu zajednicu da požuri obnovu prekrasne romaničke crkvice Sv. Križa koja je u svojem interijeru skrivala vrijedne barokne štukature.

No, bez jačanja svijesti o potrebi očuvanja baštine u širem društvenom kontekstu, i to na lokalnoj otočnoj razini, taj bi pothvat bio teško izvediv. Rapske glazbene večeri vrijedno su iz sezone u sezonu, tijekom četiri ljetna mjeseca, nastavile nadopunjavati vanpansionsku ponudu za brojne turiste, obogaćujući na poseban način kulturni život mjesta i otoka.

Dunja Vejzović, Foto: Ivo Subić

Garancija kvalitete

Početkom 90-ih Rapske glazbene večeri na poseban način obnavljaju profesionalnu, ali i obiteljsku povezanost primadone Dunje Vejzović s Rabom. U trenutku kada su tek nastajale (1986.), dovođenju vrhunskih glazbenika na Rab te visokom kvalitativnom rangiranju ove manifestacije, svojim je autoritetom uvelike pridonijela njihova idejna začetnica Rahilka Burzevska, no u vremenima ratnog previranja kada su »Večeri«, svemu usprkos, jedine na ovim prostorima održavale kontinuitet, upravo je ime primadone Vejzović bila garancija njihove neosporne kvalitete.

– Da, ja sam prvi put na Rapskim glazbenim večerima nastupala baš tada kada je Rahilka Burzevska bila njihova umjetnička voditeljica i uistinu je tadašnja kvaliteta »Večeri« bila jako dobra. Još je jedna zanimljivost vezana za nas dvije, naime mi smo obje bile u klasi iste profesorice, gospođe Marije Borčić.

Onda je došao period kada sam ja preuzela vođenje Večeri i stvarno sam se tu bila jako angažirala, no bilo je problema i određenog nerazumijevanja od strane tadašnjih predstavnika vlasti na Rabu, pa sam došla u situaciju da sama kreditiram RGV i da iz vlastitog džepa plaćam honorare, a sredstva bi mi tek kasnije bila refundirana. I to je razlog što sam treće sezone odustala i više nisam htjela surađivati, kazala nam je prof. Vejzović u razgovoru koji smo vodili 2008. godine.

A upravo je ona, svojom profesionalnošću i ambicioznošću, nakon grandiozne pjevačke karijere dokazala kako kvalitetno osmišljena vokalna pedagogija može polučiti zavidne rezultate, a dio te svoje iznimne umjetničke energije, u početku realizacijom majstorskih tečajeva Lieda s vrhunskim mladim umjetnicima, a kasnije i vrhunski odrađenim završnim koncertima i dovođenjem simfonijskog orkestra na otok, odlučila je darovati upravo Rabu.

Akustika sakralnih prostora

Danas Rapske glazbene večeri vodi još jedno veliko ime hrvatske glazbene scene, ovoga puta iz orguljske glazbene umjetnosti, prof. Ljerka Očić, koja je i sama, često nastupajući na Rapskim glazbenim večerima, imala priliku osluhnuti i upoznati rapske sakralne prostore i osjetiti njihovu akustiku. Na Rab je profesoricu Očić 2005. godine ponovo dovela dovršena obnova dragocjenog dijela namještaja rapske katedrale, dotad zapuštenih i znatno oštećenih velikih katedralnih orgulja slavnog majstora don Petra Nakića, utemeljitelja dalmatinsko-venecijanskog orguljarstva. Nakon što je prihvatila biti voditeljicom majstorskog tečaja interpretacije u sklopu ljetne orguljske škole Petar Nakić, profilirala i kao logičan izbor za umjetničku ravnateljicu Rapskih glazbenih večeri.

U svojem ovogodišnjem obraćanju publici Rapskih glazbenih večeri u uvodnom dijelu programske knjižice prof. Očić je kazala: »Svaki otok na ovoj našoj prekrasnoj obali predstavlja samo sebi svojstven mikrokozmos satkan od boja, mirisa i svojih sitnih specifičnosti koje oblikuju njegovu osobnost. Rab je svakako poseban…otmjen i pučki istovremeno, a za mene, nadasve pitom i blag. Naime, već punih trideset godina gostujem na Rapskim glazbenim večerima u prostorima začudne ljepote i arhaike. Stoga želim da u ‘moru ljetnih glazbenih festivala’ upravo ovaj rapski zaživi kao poseban, pamtljiv, ne samo publici, već i svim sudionicima koji su se na moj poziv tako ljubazno odazvali«.

Posebno je pohvalila tim suradnika iz Pučkog otvorenog učilišta Rab na čelu s ravnateljicom, Katarinom Ribarić, sljednicom gospodina Zlatka Mateše koji je u drugoj polovini 80-ih godina s Rahilkom Burzevskom i timom svojih suradnika iz tadašnjeg Radničkog sveučilišta »Veljko Vlahović« osnivao Rapske glazbene večeri te, nešto kasnije, gospodina Uga Belamarića, koji je također ostavio neizbrisiv trag u organizaciji kulturnog života otoka i grada Raba.

Katarina Ribarić, Foto: privatna arhiva

Kotačići doživljaja

Evo što nam je, s pogledom u budućnost ove manifestacije, kazala ravnateljica POU-a Rab Katarina Ribarić:

– Rapske glazbene večeri u 2024. godini obilježit će visoku 39. obljetnicu kontinuiranih ljetnih koncerata četvrtkom u 21 sat. Ponosni smo i sretni da se tradicija Rapskih glazbenih večeri održala gotovo 40 godina te da Rabljani i njihovi gosti od samog osnutka Rapskih glazbenih večeri rado posjećuju koncerte klasične glazbe. Veseli nas i velik interes glazbenika za sudjelovanjem na Rapskim glazbenim večerima kao i podrška koju nam daje lokalna zajednica, Grad Rab i Turistička zajednica grada Raba te Ministarstvo kulture medija RH i Primorsko–goranska županija.

One su nezaobilazan sadržaj naše kulturne i turističke ponude i nemoguće je misliti na Rab bez redovitih koncerata RGV četvrtkom u 21 sat. Umjetnost jest društvena nadogradnja, ali ona je čovjeku i bitna i važna. Zajedno s umjetničkom ravnateljicom Ljerkom Očić vjerujemo da stvaramo glazbeni doživljaj za našu dragu publiku, da se u sinergiji glazbenih izvođača i publike rađa emocija koja putuje zajedno sa svakim sudionikom i ostavlja trag. Povijesna jezgra grada i crkve koje koristimo za Rapske glazbene večeri – crkva Sv. Križa i Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije – divna su pozornica za prezentaciju glazbenog stvaralaštva.

Gornja ulica u Rabu četvrtkom je mirnija jer čak i slučajni prolaznici na trenutak zastanu i urone u svijet glazbe. Umjetnost je univerzalna, ona je ljudska potreba, govori sve jezike i stoga je naš zadatak kao ustanove u kulturi da umjetnost i stvaramo i dovodimo na otok, ali i da turistima prezentiramo hrvatsku baštinu i hrvatske izvođače. Umjetnički programi vrte kotačiće doživljaja i otvaraju jedan paralelan, ali realan svijet doživljaja, jer umjetnost je uvijek bila potreba duše. Iz te potrebe proizlazi i umjetničko stvaranje i publika. Isto obvezuje i naše djelovanje, poručuje Katarina Ribarić.