Iz Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca doznali smo da će legendarni pijanist Ivo Pogorelić u travnju sljedeće godine nastupiti u Rijeci.

Ovim povodom dobili smo ekskluzivan razgovor s Ivom Pogorelićem, koji je obilježio klasičnu glazbenu scenu našega vremena. Jedinstveni talent i inovativni pristup djelima uvrštavaju ga među najoriginalnije glazbene osobnosti današnjice.

Njegov istraživački duh, kojim otkriva nova područja glazbene ekspresije, utjelovljen je u pijanizmu najviše razine, raskošne virtuoznosti i tehničkog majstorstva. Sugestivnim interpretacijama, oblikovanima profinjenim glazbenim ukusom, rijetkim u današnje doba, proširio je obzore tumačenja i razumijevanja glasovirske literature, postavljajući nove standarde pijanističkih interpretacija. Zahvaljujući beskompromisnim umjetničkim kriterijima i predanoj potrazi za idealnim izričajem, Pogorelić je, u više od četiri desetljeća koncertiranja i snimanja, ostvario autentična postignuća, koja cijene i publika i struka, dok su njegovi nastupi diljem svijeta stekli status željno iščekivanih događaja. Takav je i ovaj u Rijeci, u riječkom »Zajcu«.

Razgovaramo uoči dvaju koncerata koje ćete 19. i 20. travnja 2024. održati u Rijeci. Kako je došlo do ovih koncerata najavljenih za sljedeću godinu?

– Do ovih koncerata je došlo slijedom dugogodišnje suradnje s gospodinom Draženom Siriščevićem. Njegove profesionalne i ljudske kvalitete jamac su za realizaciju uspješnog umjetničkog projekta. Tako je bilo u prošlosti i očekujem da će se nastaviti u budućnosti.

Nevjerojatni raspon emocija

Izvodit ćete Chopinov Drugi klavirski koncert u f-molu, uz Riječki simfonijski orkestar, a pod ravnanjem maestra Valentina Egela. Što nam možete reći o tom Chopinovom djelu? Zašto je upravo ono odabrano za program u Rijeci?

– Chopinov koncert broj dva je jedno od najpopularnijih i najpoznatijih djela za klavir i orkestar. Ovo djelo napisano je kao koncert broj jedan, međutim kako je bilo izdano u tisku nakon drugog koncerta došlo je do zamjene mjesta pa je tako prvonapisani koncert postao koncert broj dva, a drugonapisani koncert broj jedan.

Djelo se odlikuje nevjerojatnim rasponom emocija, a posebno revolucionarno je suprostavljanje glasovira i orkestra u drugom stavku koji je veoma dramatičan i izuzetno uznemirujući u jednom svojem dijelu. Publika voli taj koncert, ja sam uvijek spreman za susret s novim orkestrom i nadam se da će ta prilika biti iskorištena na obostrano zadovoljstvo.

U kojem smislu vam je taj Chopinov klavirski koncert izazovan za izvođenje i interpretaciju?

– Taj koncert je napisan s takvim nadahnućem da svaki put dotakne najfinije izvođačke nakane svakog pijanista.

Ivo Pogorelić je posljednji put u Rijeci nastupio 2005. godine / Foto: Andrej Grlić

Prezentirati kompozicije genijalnih autora

U jednom osvrtu na »Ivo Pogorelich Plays Chopin« (Sony Classical) istaknuto je da središnje mjesto u vašoj umjetnosti još uvijek ima glazba Frédérica Chopina. Slažete li se s time? Zbog čega je Chopinova glazba za vas posebna i dajete li mu možda prednost pred ostalim skladateljima čija djela izvodite? Naime, u središtu vašeg impresivnog repertoara posljednjih su godina i opsežni ciklusi R. Schumanna, J. Brahmsa, C. Debussyja, M. Ravela, S. Rahmanjinova, I. Stravinskog, F. Schuberta…

– Ako pogledate u katalog mojih albuma prepoznat ćete djela svih poznatih epoha, pa ćete tako naći djela napisana prije Chopinove glazbe i poslije Chopinove glazbe. Ono što je bitno shvatiti je da je Chopinova glazba univerzalni jezik razumijevanja svih kultura i rasa na našem planetu. Jednako dotiče srca svih koji je čuju. Također se to odnosi na sve uzraste, može izazvati odgovor kako kod zrelih ljudi, tako i kod djece. Ona osvaja i trajno se nastanjuje u dušama i srcima ljudi koji je slušaju.

Vezano uz vaše izvedbe naglašavaju se nekonvencionalne interpretacije, zadivljujuća tehnika i inovativni pristup pijanističkoj literaturi. Kako kod vas dolazi do tih pomaka, inovacija, odnosno odmaka od možda ortodoksnog pridržavanja onoga što je zadano pijanističkom literaturom?

– Što predstavlja tradicija? Po mom poimanju tradicija predstavlja čitanje teksta na vjerodostojan način. Da bi čitanje teksta bilo vjerodostojno potrebno je raspolagati arsenalom znanja i iskustva koje se temelji u nasljeđu koji svaki od umjetnika nosi od svojih prethodnika i učitelja. Na taj način, uz dozu talenta i dobre želje, dolazi do uvida u nakane skladatelja. Moj posao je prezentirati kompozicije genijalnih autora čija su djela svjetska muzička baština, rasvijetliti ih i prikazati, ispričati njihov sadržaj, priču, nacrtati sliku.

Vojnička disciplina

Kako izgleda jedan vaš uobičajeni dan? Koliko vremena posvećujete sviranju?

– U normalnim okolnostima moj radni dan se ne razlikuje od prethodnog ili sljedećeg dana. On je po svom karakteru podređen skoro vojničkoj disciplini. Sve se vrti oko klavira…

Vaša koncertna aktivnost u sezoni 2022./2023. obuhvatila je nastupe u zemljama Europe i Azije. Kako se pripremate za koncerte? Jesu li vam naporna putovanja?

– Nastupi su dio mog profesionalnog iskustva, priprema za jedan koncert ili turneju je jednako odgovorna i zahtijeva osim svega drugoga i dobru fizičku kondiciju. U današnje vrijeme putovanja su jako komplicirana, putuje jako mnogo putnika, aerodromi su preopterećeni i sve to vrlo zamara. S druge strane, zanimljivo je posjećivati druge zemlje i susretati se s različitim kulturama.

Osjećate li neku razliku između publike u Europi i one u dalekoistočnim zemljama?

– Publika ovisi isključivo o materijalnom ulogu koji vlade pojedinih zemalja ulažu u svoje nove naraštaje. Više novca, više želje i težnje prema klasičnoj muzici, više naobrazbe i više razumijevanja i poštovanja prema gostujućim umjetnicima. Manje novaca znači i manje svega toga. Dovoljno je pogledati na instrumentarij učilišta i akademija u Kini, Japanu i Južnoj Koreji pa vidjeti koliko je novih glasovira proizvedenih u Europi importirano u te države.

Rado posjećujem Kvarner

Kakva je vaša osobna definicija glazbe?

– Glazba je od momenta kada je čovjek kao vrsta progovorio njegovo do sada najveće postignuće u komunikaciji. Od signala koji su se slali s jednog brda na drugo pa do pjevanja u klapi te zborskog pjevanja, glazba je nadišla sve druge načine komunikacije. Kada vam zazvoni suvremeni mobitel obično čujete glazbeni motiv.

Što inače volite slušati, i izvan klasične glazbe?

– Glazbu koja je etničkog porijekla. Smatram da je ljudski glas najsavršeniji instrument. Hrvatima nije potrebno objašnjavati previše o tome, svi znaju za Festival dalmatinskih klapa u Omišu. U drugim zemljama, kao na primjer u Gruziji, postoji vrlo razvijena polifonija u klapskom pjevanju koja uključuje sve do sedam glasova.

Što vam znači ponovni nastup u Rijeci i što biste tim povodom poručili riječkoj publici?

– Posljednji put sam u Rijeci nastupio 2005. godine kada me je pokojna Mani Gotovac pozvala da nastupim u HNK-u Ivana pl. Zajca. Uvijek kada sam u mogućnosti u slobodno vrijeme rado posjećujem Kvarner. Riječkoj publici poželio bih sve najbolje i puno zdravlja u 2024. godini.