Tek nakon što je država izdala narodnu obveznicu, a potom i trezorske zapise namijenjene građanima, uz kamatnu stopu veću od tri posto, trgnule su se malo i poslovne banke, pa počele, iako puževim korakom, povećavati kamatne stope na depozite građana. Donedavno su tako nominalne kamate bile tek nešto više od nule, što znači da su, s obzirom na stopu inflacije, realno bile debelo u minusu.

Od jeseni su se ipak počele kretati prema jedan, dva, a rjeđe i do tri posto. Sve to i dalje je relativno nisko, no da nije bilo ove intervencije sa strane fiskalne vlasti, ne bi učinile ni toliko. Likvidnost u sustavu bila je tako visoka da su se mogle poigravati voljom depozitara do razine da su u jeku inflacije nudile nulte stope na štednju. Odljev prema državnim papirima banke su ipak osjetile, nešto se počelo događati, a sada Ministarstvo financija najavljuje i nova izdanja.

Naravno, riječ je o zaduživanju države, ali onom koje bi svejedno poduzela, pa je onda bolje da se izdanje preusmjeri prema domaćoj javnosti, a kamata, ako se već mora platiti, ostavi na ovaj način »kod kuće«. Kako nam je potvrdio ministar financija Marko Primorac, u planu je izdavanje i novih obveznica, kao i kratkoročnih papira, trezorskih zapisa, kojima će se dodatno širiti baza ulagača, uključivanjem građana. Hrvatsku udrugu banaka smo pitali boje li se banke države kao konkurencije u daljnjem privlačenju depozita. Iz HUB-a kažu da je »svaka inicijativa koja građane aktivno uključuje na financijska tržišta, ojačava tržište kapitala te istovremeno doprinosi povećanju razine financijske pismenosti, pozitivna«.

– Izdanja narodnih obveznica i trezorskih zapisa već su imala utjecaj na tržišne kamatne stope, odnosno kamatne stope na oročene depozite, koje kontinuirano rastu. Banke u Hrvatskoj su visoko likvidne i stabilne, ali svakako prate stanje na tržištu i adekvatno reagiraju, tvrdi HUB. Prema podacima pak Hrvatske narodne banke, od listopada ove godine kamatne stope u bankama ipak su krenule naviše te je konačno počela rasti i oročena štednja. Naime, s obzirom na to da su kamate već godinama na nuli, onda se udio oročene štednje značajno smanjio, a povećavali su se depoziti na tekućim i žiro računima. Kako kamata općenito nije bilo, onda su ljudi većinom držali novac na tekućim računima, da im je barem dostupan kad zatreba. Sada dakle udio oročene štednje ipak raste, a s njim i pritisak na dobit banaka. Ove će godine zasigurno polučiti enormnu dobit, no već iduće, predviđa HNB, to im neće u ovoj mjeri poći za rukom. Dakle, kamate na štednju i dalje su niske, ali ipak više no prije.

Super štednja 2

Treba svakako istaknuti da je prva jesenas, podsjetimo, krenula Hrvatska poštanska banka, inače banka u državnom vlasništvu, kada je putem svoje super štednje na oročenja na godinu dana ponudila kamatu od 3 posto. Bio je to okidač za cijelo tržište koji se dobro povezao s nastojanjima fiskalne politike da povuče iz sustava višak likvidnosti i smanji pritisak na inflaciju. Nedavno su se iz HPB-a pohvalili da su tako u samo dva mjeseca privukli više od milijardu eura novih oročenih depozita, odnosno 30 tisuća sklopljenih ugovora o depozitu. To je bila bačena rukavica ostalima, koji su nakon državnih izdanja, te ovog HPB-ovog poteza, također morali s kamatama krenuti uzlazno. Kako saznajemo, HPB ide dalje, odnosno od 1. siječnja ponudit će novi štedni proizvod.

– S obzirom na ostvarene sve ciljeve HPB super štednje, u skladu s očekivanom monetarnom politikom i tržišnim kretanjima u narednoj godini, a kako bi banka bila u mogućnosti nastaviti podržavati građane Hrvatske u borbi protiv inflacije, ovaj proizvod će se zaključno s 1. siječnja 2024. ukinuti iz ponude depozita banke te se, uz postojeću/važeću ponudu nenamjenskih oročenih depozita u domaćoj valuti, od 2. siječnja 2024. uvodi nova HPB super štednja 2, za rokove 6 i 12 mjeseci uz nove visine kamatnih stopa. Za klijente HPB-a fizičke osobe s redovitim primanjima na transakcijski račun u banci i klijente fizičke osobe vlasnike poslovnih subjekata koji posluju preko računa u banci koji od 2. siječnja 2024. oroče depozite na 6 mjeseci odobravat će se kamata visine 3 posto godišnje, a za rok od 12 mjeseci kamata 2,30 posto godišnje. Za klijente fizičke osobe bez redovitih primanja na transakcijski račun u banci i klijente fizičke osobe vlasnike poslovnih subjekata koji ne posluju preko računa u banci, na oročenja od 6 mjeseci odobravat će se kamata visine 2,70 posto godišnje, a za rok od 12 mjeseci kamata 2 posto godišnje, tumači HPB.

Ažurirane ponude

U Privrednoj banci Zagreb kažu da se kamatne stope u depozitnom poslovanju s građanima kreću ovisno o vrsti štednog proizvoda i ročnosti, pa tako primjerice za Standard štednju u eurima iznose 1,50 posto na rok od šest mjeseci, 0,80 posto na rok od godinu dana te 1,70 posto za Premium invest štednju na rok od godinu dana. Erste banka je zadnji put kamate na novougovorene depozite građana povećala 1. studenog, nakon sastanka Vlade i bankara. Te se nove kamatne stope kreću u rasponu od 1 do 3 posto, a aktivna štednja nosi i premiju na iznos obračunate kamate u iznosu od 5 posto na štednju u eurima, odnosno 25 posto za druge valute. Kažu da u posljednje vrijeme bilježe trend blagog povećanja udjela oročenih depozita. Zagrebačka banka od listopada primjenjuje nove, uvećane kamatne stope na proizvode oročene štednje. Ažurirani su uvjeti – primjenjuju se oročenja od 6 do 48 mjeseci. Primjerice, tumače u Zabi, klijentima koji se odluče za ugovaranje 6-mjesečne Favorit oročene štednje sada je dostupna kamatna stopa od 2,10 posto, godišnje. U OTP banci kamatne stope iznose 1 posto godišnje na rok od 12 mjeseci i 1,30 posto godišnje na dulje rokove oročenja te su također mijenjane u listopadu ove godine.