Predsjednica Nadzornog odbora Uljanik Brodogradnje 1856 Zvonimira Orešić Jaguljnjak, koja je u to tijelo delegirana kao predstavnica Ministarstva financija, podnijela je neopozivu ostavku na svoju dužnost.

Ova informacija potvrđena je iz nekoliko izvora, među kojima i od Lorisa Raka, zamjenika predsjednika u NO-u Uljanik 1856, a ujedno i stečajnog upravitelja Uljanik brodogradilišta u stečaju. O konkretnim razlozima koji su kumovali neopozivoj ostavci predstavnice Ministarstva financija može se nagađati, no sigurno je treba shvatiti vrlo indikativnim pokazateljem situacije i stanja u pulskom brodogradilištu, posebice kroz prizmu funkcije ovog tijela koje je zaduženo za nadzor i kontrolu zakonitosti u poslovanju i radu uprave društva.

Obustava prodaje

Ovo je, inače, drugi slučaj da delegirani predstavnici države daju neopozive ostavke. Još prije više mjeseci ostavku na funkciju članice dala je Gabrijela Mršić, predstavnica Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP). Upravno vijeće CERP-a na svojoj je sjednici od 30. listopada delegiralo novu članicu Doroteju Filipović Bego koja je, kako doznajemo, potvrđena pismenim izjašnjavanjem članova društva sredinom prošlog mjeseca. Doduše, u sudskom registru još se uvijek kao članica vodi njezina prethodnica, Gabrijela Mršić. Uz Lorisa Raka, članovi NO-a Uljanik 1856 od ljeta 2021. godine čine još Alfio Barbieri, redoviti profesor na pulskom Sveučilištu te Neven Radolović, kao predstavnik radnika.

Novi Uljanik pred još je jednom javnom dražbom koja je zakazana za 16. siječnja, a početna cijena od 9,67 milijuna eura za poslovni udjel od 54,77 posto te ostali uvjeti prodaje ostali su isti kao i u prethodnoj, neuspješnoj dražbi koja je održana u listopadu. Jedan od razloga zašto je ova cijena ostala ista, a ne niža, po svemu sudeći, jest da se posegnulo za kompromisnim rješenjem nakon što je direktor Uljanika 1856 Samir Hadžić ponovno zatražio da se prodaja društva obustavi na 45 dana s argumentom da se još uvijek pregovara s kupcima zainteresiranim za novogradnju 526, u naravi brodu za prijevoz žive stoke koji već godinama skuplja hrđu na pulskom navozu. Međutim, od konca listopada do danas ništa po tom pitanju nije konkretnije odmaklo, barem ne u smislu da bi se na razini Nadzornog odbora Uljanika 1856 i Odbora vjerovnika Uljanik brodogradilišta u stečaju baratalo papirima i dokumentima koji bi potkrepljivali ozbiljnost zaprimljenih ponuda na koje se poziva Hadžić.

Kumulirani gubitak

Da je novi Uljanik u fazi kronične nelikvidnosti upućuje i činjenica da su s jučerašnjim danom računi ovog brodogradilišta bili 36. dan u blokadi, od 15. studenog. Kratkotrajna deblokada dogodila se krajem listopada kada su računi, nakon puna dva mjeseca, bili nešto »prodisali«. Bila je, doduše, enigma koji su to bili izvori sredstava, no sve upućuje da se radilo o plaćanju za dokumentaciju i nacrte broda »Grande Costa d’Avorio« od strane Brodosplita, u koji je ovaj opožareni brod dotegljen.

Kolike su točno nagomilane dubioze i dospjela plaćanja u ovom trenutku u pulskom škveru može se samo pretpostavljati. Još krajem prošle godine, samo je kumulirani gubitak iznosio 9,3 milijuna eura.

Zadnja objava liste poreznih dužnika pokazala je da Uljanik 1856 po osnovi neplaćene koncesijske naknade duguje državi nešto iznad 676.000 eura. Dakle, riječ je o istom koncesijskom prostoru za koji je iz državnog proračuna Uljaniku 1856 ove godine plaćeno blizu 1,2 milijuna eura na konto toga što tu »leže« sekcije i materijal novogradnje 531 koju je, podsjetimo, u stečajnom postupku Uljanika d.d. (ot)kupila država.

Prodaja materijala u proceduri

Vrijedi podsjetiti i to da je Vlada još u veljači ove godine ovlastila i naložila Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine da preuzme u posjed novogradnju 531 i pripremi sve za njezinu prodaju. Iz Bačićevog ministarstva svojedobno su bili najavili da će do konca rujna oglasiti javni poziv za prodaju tih desetak tisuća tona materijala, a zadnja informacija od prije mjesec i pol dana jest da je prijedlog odluke upućen u Vladinu proceduru.