Izaslanstvo Hrvatskog sabora u OESS-u koje je pratilo nedjeljne izbore u Srbiji drži da je hrvatska manjina u velikim problemima zbog nepostojanja prava na zagarantirane zastupničke mandate u državnim predstavničkim tijelima, prenijeli su u ponedjeljak mediji na hrvatskom u Vojvodini.

„Problemi koje ima hrvatska zajednica u Srbiji relativno su veliki i treba tražiti rješenje kakvo se primjenjuje u Hrvatskoj za srpsku manjinu“, izjavio je predsjednik Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Davor Bernardić nakon razgovora s predsjednikom Demokratskog savez Hrvata u Vojvodini Tomislavom Žigmanovim u sjedištu stranke u Subotici.

Hrvatska ima najveći standard zaštite za nacionalnih manjina u svijetu, rekao je i dodao da je predviđeno 8 zajamčenih mandata u Saboru za manjine, a da od toga tri imaju Srbi.

Zašto Srbija ne primjeni takvo rješenje, upitao se Bernardić i dodao da bi to „bitno olakšalo život i rad hrvatske zajednice, ali bi i poslalo snažnu poruku o legitimaciji Hrvata kao naroda koji ovdje živi“.

“Prema tome, vjerujem da hrvatska politika treba, uz to što će nastaviti pomagati hrvatsku manjinu, uložiti maksimalne napore da bi postigla taj ključni cilj, a to je da Hrvati imaju predstavnika u parlamentu“, rekao je Bernardić.

Pomoć Hrvatima u Vojvodini

Hrvatska je punopravna članica EU-a, NATO-a, Schengena i eurozone i ima brojne mogućnosti da i na taj način, kako je naveo, pomogne Hrvatima u Vojvodini.

Bernardić je rekao da će se on za to boriti svom snagom.

Istaknuo je da na biračkim mjestima koje su oni obilazili na sjeveru Bačke nisu zabilježili nepravilnosti.

„No na brifingu koji smo imali kao članovi parlamentarne skupštine OESS-a upozoreni smo na brojne probleme.

Evidentirano je da su mediji ‘okupirani’ od strane Vučićevog SNS-a, da politički pritisak i populizam idu do te mjere da se ne preza ni od čega.

A od naših kolega promatrača na drugim biračkim mjestima čuli smo da je bilo i drugih problema“, naveo je Bernardić.

U Srbiji su u nedjelju održani izbori za republički i pokrajinski parlament.

DSHV je u njima sudjelovao u sklopu koalicije „Ujedinjeni za pravdu“ s bošnjačkom Strankom pravde i pomirenja, ali nije dobiven dovoljan broj glasova za osvajanje zastupničkih mandata.

Međunarodni promatrači ukazali na nepravilnosti

Prijevremene izbore u Srbiji u nedjelju obilježila je dominacija predsjednika države Aleksandra Vučića u kampanji što je, uz nepravednu konkurenciju, pristrane medije i brojne nepravilnosti, pridonijelo neujednačenim izbornim uvjetima, ocijenili su u ponedjeljak međunarodni promatrači.

Vladajuća Srpska napredna stranka (SNS), s čijeg čela je Vučić formalno odstupio u svibnju ove godine, osvojila je 46,3 posto glasova, što je će joj u parlamentu s 250 mjesta osigurati 128 mandata, pokazuju preliminarni rezultati Državnog izbornog povjerenstva na temelju 99,8 posto prebrojanih glasova.

Proeuropska oporbena koalicija lijevog centra “Srbija protiv nasilja” s 23,6 posto glasova imat će 65 mjesta u parlamentu, a socijalisti Vučićeva dosadašnjeg koalicijskog partnera Ivice Dačića sa 6,6 posto 18 mandata.

Vođa privremene promatračke misije Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OESS) Reinhold Lopatka rekao je novinarima u Beogradu da je “izbornim procesom dominirala odlučujuća umiješanost” predsjednika države, a “uporaba njegova imena na jednoj od kandidatskih lista, uz pristranost medija”, pridonijela je neujednačenosti izbornih uvjeta.

Ozbiljno narušen izborni proces

Vučić je od samog početka aktivno vodio kampanju promovirajući svoju stranku kojoj je posudio ime – “Aleksandar Vučić – Srbija ne smije stati”, premda nije bio na izbornoj listi.

Promatrači su u ponedjeljak ukazali na zlouporabu javnih resursa, izostanak jasnog odvajanje dužnosničkog sudjelovanja u kampanji, zastrašivanje i pritisak na birače, uz registrirane slučajeve kupnje glasova.

Uz konstataciju da je narušen izborni proces, promatrači su pozvali nadležna tijela i institucije da dosljedno istraže sve pritužbe i nepravilnosti i otklone nedostatke za buduće izborne procese.

Na ozbiljna kršenja izborene procedure i narušavanje procesa ukazala je i oporba te kasno u izbornoj noći osporila “apsolutnu pobjedu”, kako ju je prethodno nazvao SNS.

Oporba je istaknula kršenja izborne procedure, ciljano i sustavno dovođenje birača te podmićivanje i namještanje izbornih rezultata, posebno ukazujući na brojne “uvezne” glasove na izborima za gradsku vlast u srbijanskoj prijestolnici.

Beograd ima oko 1,4 milijuna birača s pravom glasa, što je približno četvrtini ukupnog biračkog tijela u Srbiji.

Prema projekcijama Centra za slobodne izbore i demokraciju (CESD) i agencije Ipsos na temelju 99,8 posto prebrojanih glasova, SNS je na lokalnim izborima u Beogradu osvojila 38,9 posto, a koalicija “Srbija protiv nasilja” 34,6 posto, dok je na trećem mjestu nacionalistička koalicija NADA sa šest posto glasova.