Snimila Ana KRIŽANEC
Izložba se formira kao fragmentarna panorama, nudeći širok pogled na umjetničko stvaralaštvo žena – kroz sedam izložbenih cjelina u svim prostorima MMSU-a
povezane vijesti
RIJEKA S ciljem osvješćivanja nužnosti za ravnopravnom vidljivošću i zastupljenošću autorica u muzejskim kolekcijama i programima, projekt međumuzejske suradnje, dio čega je i novootvorena izložba »Vidljive« u riječkome MMSU-u, donosi pregled recentnog stvaralaštva više od pedeset autorica te prikazuje određene aspekte i mapiranje suvremene umjetničke prakse autorica u nas. Cjelokupnim projektom, time i riječkom izložbom, želi se ukazati na suvremenu likovnu produkciju autorica koja je visokih dometa, ali slabo vidljiva.
Pitanje vidljivosti
Kako je uvodno kazala ravnateljica MMSU-a Branka Benčić, projekt »Vidljive« svoje je polazište pronašao u pitanju vidljivosti i zastupljenosti umjetnica u muzejskim zbirkama i izložbenim programima, te se od statistika razvijao u više smjerova.
Snimila Ana Križanec
– Središnja izložba u Zagrebu okupila je više od sto umjetnica u okviru izložbe i popratnih programa, a putujuća nešto umanjena verzija koja najprije gostuje u Rijeci donosi nam u MMSU-u čak pedesetak radova umjetnica, što je doista jedinstven slučaj i posebna prilika da se u ovako velikome broju predstavi stvaralaštvo umjetnica, kao i velik broj riječkih umjetnica. Ovaj suradnički projekt donosi nam važan decentraliziran pogled na umjetničku proizvodnju, analizira stanje u zbirkama i otvara prostor izvan kolekcija mapirajući umjetničke scene nekoliko gradova. Može nam služiti kao uputa ili podsjetnik za budući rad, prilikom planiranja programa ili otkupa. Izložba »Vidljive« formira se kao fragmentarna panorama, nudeći širok pogled na umjetničko stvaralaštvo žena – kroz sedam izložbenih cjelina u svim prostorima MMSU-a, izložba donosi individualne umjetničke odgovore na tematske okvire, ističe Benčić.
Popratni program
Sam projekt uz izložbu uključuje i diskurzivni, filmski i izvedbeni program s ciljem da se ukaže na potrebu promjene u programskom kreiranju i razvoju muzejskih zbirki u kojima bi valjalo obratiti pozornost na ravnopravnu zastupljenost umjetnica. Uz radove prikazane na samoj izložbi, poziciju umjetnica u sustavu umjetnosti i umjetničkom radu, njihov položaj u društvu dodatno propituje popratni filmski program »Kino umjetnica« koji se odvija 16. i 19. prosinca u riječkome MMSU-u i Art-kinu. Nositelj projekta je Muzej suvremene umjetnosti iz Zagreba, a partnerske institucije su Muzej moderne i suvremene umjetnosti iz Rijeke, Galerija umjetnina Split, Umjetnička galerija Dubrovnik i Muzej likovnih umjetnosti iz Osijeka. Projekt je ostvaren uz podršku Grada Zagreba, Ministarstva kulture i medija, Grada Rijeke, u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj. Izložba je otvorena do 6. veljače 2024. godine. Na izložbi u MMSU sudjeluju umjetnice: Lara Badurina, Breda Beban, Mara Bratoš, Sonja Briski Uzelac, Branka Cvjetičanin, Tanja Dabo, Vlasta Delimar, Tanja Deman, Jadranka Fatur, Vera Fischer, Maja S. Franković, Tina Gverović, Vlatka Horvat, Paulina Jazvić,, Nives Kavurić-Kurtović, Božena Končić Badurina, Nina Kurtela, Mirna Kutleša, Kristina Leko, Margareta Lekić, Dubravka Lošić, Luiza Margan, Ines Matijević Cakić, Alieta Monas Plejić, Petra Mrša, Ana Opalić, Jelena Perić, Ana Petrović, Renata Poljak, Vesna Popržan, Ana Požar Piplica, Nika Radić, Lala Raščić, Kristina Restović, Nika Rukavina, Neli Ružić, Edita Schubert, SofijaSilvia, Lana Stojićević, Jasna Šikanja, Vlatka Škoro, Sonja Briski Uzelac, Sandra Vitaljić, Ana Vivoda, Ivona Vlašić, Anabel Zanze, Vlasta Žanić, Darija Žmak Kunić. U filmskom programu sudjeluju Hrvoslava Brkušić, Tanja Deman, Katerina Duda, Tina Gverović, Jagoda Kaloper, Nina Kurtela, Martina Meštrović, Lynne Sachs, Renata Poljak, Tanja Vujasinović. |
Sedam cjelina
Izložba se sastoji od sedam izložbenih cjelina: »Od mita do stvarnosti«, »Intimni abecedarij«, »Memorijski tragovi«, »Medijski dijalog«, »Poetike (samo) reprezentacije«, »Iskustvo prostora« i »Racionalizacija pogleda«, a radi se o putujućoj sažetoj riječkoj verziji izložbe koja okuplja pedesetak umjetnica različitih generacija i poetika, koje svojim radovima nastalim u različitim medijima – od slikarstva, fotografije i videa do instalacije ili crteža, daju odgovore na navedene tematske okvire.
Kako piše u najavi izložbe, kroz tematske cjeline izložba, uz radove iz fundusa, predstavlja i suvremenu umjetničku produkciju umjetnica koje su se kroz svoj umjetnički rad kvalitetom visoko pozicionirale na umjetničkoj sceni, ali ne i u fundusima muzejskih zbirki. Fokus istraživanja ovoga projekta je na umjetničkoj produkciji nakon devedesetih (tzv. tranzicijska generacija), od vremena kada promjenu paradigme u umjetnosti prate smjena ideologija, tranzicije i socio-politička previranja. Navedene društvene promjene uvelike su utjecale na vidljivost umjetničkog stvaralaštva autorica koje su ostvarile radove visoke umjetničke kvalitete, ali okolnosti, rat, geopolitičke promjene ili migracije, na neki su način njihovu produkciju stavile na margine vidljivosti što je utjecalo i na muzejske otkupe, kao i na njihovu nedostatnu kritičku i teorijsku vidljivost. Izložba stoga okuplja do sada najveći broj autorica i njihovih radova, te tako daje jedinstven pogled na umjetničko stvaralaštvo žena u Hrvatskoj o posljednjih tridesetak godina.
