Novi Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama, koji će se na saborskim klupama i glasanju naći preksutra, dodatno će podijeliti zbornice škola, a razlog je uvođenje instituta ocjenjivanja – smatra predsjednik Sindikata Preporod Željko Stipić.

Obrazlažući svoje tvrdnje na današnjoj konferenciji za novinare Stipić je istaknuo da će se dio radnika zbog ocjenjivanja konfrontirati s ravnateljima ustvrdivši da je vrlo lako pretpostaviti kako će u toj priči “ravnateljevi ljudi” najbolje proći te da će se hrvatske škole budućnosti bitno razlikovati od današnjih škola i to u negativnom smislu.

Sustav provjere

– Institut ocjenjivanja najviše je sporan u novom Zakonu i ne zato što netko bježi od ocjenjivanja, nego zato što mi u javnim službama, osobito u školama, već nekoliko desetljeća imamo razrađen sustav provjere kvalitete na način da imamo napredovanje u mentora savjetnika i izvrsnog savjetnika.

Na sve to sada se uvodi obveza ravnateljima škola da na kraju svake kalendarske godine svakog radnika moraju ocijeniti, a posljedica te ocjene je rast plaće u slučaju najbolje ocjene ili redoviti otkaz ugovora u radu u slučaju najlošije ocjene.

Samo ocjenjivanje je zamišljeno tako da ravnatelj ustanove ima strogo postavljene limite, jer samo pet posto radnika može dobiti najvišu ocjenu.

To znači da u prosječnoj školi od šezdesetak ljudi, njih troje može dobiti najvišu ocjenu koja nosi šest bodova i koja nakon dvije godine omogućava rast plaće od tri posto.

Druga skupina su oni koji su do tih najboljih, njih može biti 15 posto, što znači da u jednoj školi 80 posto radnika neće biti obuhvaćeno najboljim ocjenama. Oni će dobiti dva boda koji donose najsporiji rast plaće.

Trebat će im punih šest godina da ostvare tri posto povišice plaće. Sve je to teško provedivo u školama. Zakon uopće ne uvažava specifičnosti pojedinih ustanova, jer sve su škole bazično podijeljene na nastavno i nenastavno osoblje, a limit se odnosi i na jedne i na druge, upozorio je Stipić.

Postojeći Zakon o plaćama u Hrvatskoj je na snazi 22 godine. Dodajući da se nakon dva desetljeća napušta postojeći sustav i uvodi novi sustav platnih razreda, Stipić je kazao da se sve to provodi pod krilaticom da se ide uvoditi red u nered.

Razlike u službama

– Zakon je jedinstven za državne i javne službe koje se uvelike razlikuju. Pokušava se ujednačiti nešto što nije lako ujednačiti. Ovaj Zakon će se odnositi na 184 tisuće zaposlenih u javnim službama te za 53 tisuće zaposlenih u državnim službama.

Ono što upada u oči je trošak primjene Zakona. On će na godišnjoj razini koštati 850 milijuna eura. Od toga pola milijarde ide javnim službama, a 350 milijuna kuna državnim službama.

Na jednog radnika to je 2.700 eura u javnim službama, a oko šest tisuća eura u državnim službama. To u Vladi obrazlažu time da je rad u državnim službama potplaćen i da više nitko ne želi raditi u državnoj službi te da nije bilo drugog izbora nego drastično povećati plaće u državnim službama.

Obećava se rast plaća od 25 posto, ali običnom učitelju to će povećanje biti zapravo 11 posto ili 110 eura, naglasio je Stipić.

Dodajući da cijelo vrijeme Vlada igra nekorektnu igru sa sindikatima, kazao je da Zakon prije Sabora mora proći Vladu čija je sjednica četvrtkom, a sindikati su na razgovor pozvani u srijedu navečer, dok na sastanak uoči saborskog glasanja još nisu pozvani.

– Cijelo se vrijeme predstavlja da je to zajednička priča, a to je zapravo priča koja je pokvarena do boli i koja u Hrvatskoj nije mogla biti provedena ni 90-ih godina, ali premijeru je to uspjelo. Taj zakon će biti donesen bez da je radnicima omogućeno da iskažu stav o zakonu koji ih se životno tiče, naglasio je Stipić.

Sindikati gube polugu

Nakon primjene zakona smanjit će se i uloga sindikata, jer je jasno propisano što je plaća i što može biti dodatak na plaću. Sindikati su u potpunosti izgubili polugu zvanu granski kolektivni ugovor, jer sve će se rješavati kroz temelji kolektivni ugovor.

Premijer je još u srpnju najavio da prva plaća prema ovom zakonu mora biti isplaćena za ožujak u travnju iduće godine i tada je zapravo svima bilo jasno kada su parlamentarni izbori.

Zaposlenici u državnim i javnim službama postali su predizborno obećanje koje bi trebalo donijeti glasove, upozorava Stipić.