Koja su pravila biodinamičkog vinograda i proizvodnje vina? – pitaju se mnogi vinogradari i vinari posljednjih godina, budući da vina proizvedena na taj način, slično organskim vinima, dostižu veću cijenu i bolju kvalitetu.

Najprije, u čemu je razlika između biodinamičkih i organskih vina?

Organska i biovina vina najčešće nose certifikat EU, načinjen od zvjezdica, no u Njemačkoj imaju bijelu biooznaku na njemačkom jeziku, a u Francuskoj zelenu. Te oznake garantiraju organsku proizvodnju sa smanjenim utjecajem na okoliš, odnosno promicanjem bioraznolikosti i dobrobiti životinja.

To podrazumijeva zabranu korištenja pesticida, herbicida i insekticida. Nije dopušteno ni umjetno gnojivo, ni uporaba GMO kvasaca. Dodavanje sulfata je dopušteno, ali u vrlo maloj mjeri.

Za certifikat su potrebne najmanje tri godine provođenja organske prakse, što iziskuje puno više rada i napora no što je to slučaj u konvencionalnoj proizvodnji.

U biodinamičkoj proizvodnji, holističkog predznaka, također je riječ o zdravlju, primjerice korištenju prirodnih gnojiva. Ona traži minimalne intervencije i maksimalno poštovanje prirodnih sila, planetarnih, solarnih i mjesečevih ciklusa.

Foto: Pexels

U 50 godina izgubljeno 70 posto humusa u tlu

Umjesto uobičajenih organskih gnojiva, u biodinamici se koriste specifični prirodni pripravci, koji se smatraju koncentriranim kompostom. Primjer je pripravak iz kravljeg roga. Kravlji rog se napuni kravljim izmetom i zakopa u zemlju preko zime.

U proljeće se od pripravka iz roga radi čaj kojim se gnoji vinograd. Ovaj pripravak, jako razrijeđen, koristi se za poticanje razvoja mikroorganizama i postizanje zdravijeg tla. Naravno, uz njega se ne koristi nikakva kemija, a ipak se postiže samoodrživa okolina, bolja plodnost tla, čak i bolji urod, a sve uz smanjenu populaciju štetnika i bolesti.

Budući da je prema podacima UN-a u svijetu u 50 godina izgubljeno 70 posto humusa u tlu, te da se 60 posto vodenih resursa koristi u konvencionalnoj poljoprivredi, biodinamički i organski uzgoj postaju sve potrebniji.

Prestižni certifikat koji garantira da je vino dobiveno biodinamičkim putem, Demetra, dobiva se tako što se najprije kontaktira ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera ili se prijavi direktno u Demeter International Centar, gdje se dodjeljuje savjetnik koji će pratiti i pripremati zainteresiranog vinogradara za prelazak na ovaj način rada.

Uzgoj hrane, pa i grožđa, za koju se može reći da je prirodni lijek za čovjeka, počinje održavanjem barem 10 posto bioraznolikosti, uključujući i uzgoj životinja. Sve površine gazdinstva, a ne samo vinograd, moraju biti barem šest mjeseci zatravljene, malčiranje loze je obavezno, kao i upotreba komposta.

Korištenje bakra u biodinamičkom vinogradu je dozvoljeno i to 3 kg bakra na godinu u roku od pet godina. Također, dopuštena je upotreba šećera, kilogram i pol na 100 litara, odnosno natrijevog karbonta 1,5 gram. Dodavanje kvasaca i sumpora treba koristiti što manje, kako bi čuvali tlo, vodu i zrak.